Hiljade migranata koji svakodnevno ilegalno ulaze na teritorij Bosne i Hercegovine zadaju velike glavobolje građanima i predstavnicima nadležnih institucija u našoj zemlji, ali istovremeno su vrlo korisni za "bildanje" statistike Tužilaštva BiH.

Od ukupno 53 optužnice, koliko je prema evidenciji sa stranice Tužilaštva BiH podignuto u ovoj godini, čak 11 njih se odnosi na krijumčarenje migranata preko granice ili njihov prijevoz kroz teritorij naše zemlje.

Posljednja takva optužnica je početkom novembra podignuta protiv 53-godišnjeg Sarajlije Samira Hadžihasanovića, kojeg je policija u Kladnju 10. septembra ove godine zaustavila dok je u svom automobilu ka Sarajevu prevozio šest državljana Irana. Na sličnim događajima se temelje i ostalih deset optužnica, koje je od početka godine do trenutka objavljivanja ovog teksta podiglo Tužilaštvo BiH. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da je krijumčarenje migranata krivično djelo, ipak je poprilično teško na ovakvim predmetima i njihovom procentualnom učešću u ukupnom broju podignutih optužnica temeljiti percepciju Tužilaštva BiH kao institucije koja intezivno i predano radi na suzbijanju svih oblika kriminaliteta u BiH.

Međutim, nije se Tužilaštvo BiH u ovoj godini bavilo samo krijumčarenjem migranata. Čeličnu pesnicu glavne državne tužiteljice Gordane Tadić su osjetili i Šećo Osmanović i Kasim Šabanović, koji su u septembru 2016. godine ceh u kafani u Srebreniku platili krivotvorenom novčanicom od 50 eura. Nešto više od dvije i po godine kasnije, vrijedni tužioci Tužilaštva BiH podigli su optužnicu protiv ovog dvojca.



Gordana Tadić

Statistiku Tužilaštva BiH u ovoj je godini "podebljao" i Brane Andrić, kojem je na teret stavljeno skrivanje dva mobitela Marka Andrića, koje je policija prethodno namjeravala oduzeti. Optužnica je podignuta i protiv pripadnika Oružanih snaga BiH Ramiza Mićivode jer je u zamjenu za novac dozvoljavao poljoprivrednicima da koriste zemljište u blizini kasarne Rajlovac.

Neocarinjene cigarete, rezani duhan i tekstil već su tradicionalni "saveznici" državnih tužioca na putu ka zadovoljavanju normi. Do sada je u ovoj godini podignuto šest optužnica zbog proizvodnje, krijumčarenja i prodaje akciznih proizvoda i tekstila.

Zbog proizvodnje i prometa narkoticima je Tužilaštvo BiH u ovoj godini podiglo šest optužnica, dok je zbog utaje poreza i carinskih prevara podignuto 11 optužnica. Munib Ahmetspahić, Ibro Ćufurović i Gavrilo Stević su optuženi zbog odlazaka na strana ratišta u Siriju, odnosno Ukrajinu.

Najaktivniji su bili tužioci Odjela za ratne zločine, koji su u ovoj godini, do trenutka objavljivanja teksta, podigli 12 optužnica. U deset optužnica protiv pripadnika Vojske RS-a je optuženo 12 osoba, dok je u dvije optužnice protiv nekadašnjih pripadnika Armije RBiH optuženo devet osoba. Protiv pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i pripadajućih paravojnih i policijskih formacija Tužilaštvo BiH nije podizalo optužnice.

VEZANI TEKST - Svojim izvještajem Tegeltija potvrdio ranije navode da se vodi hajka na Armiju RBiH

Tužilaštvu BiH je, podsjećamo, trebalo više od dvije i po godine da utvrde krivično djelo i podignu optužnicu zbog krivotvorenih 50 eura. Za utvrđivanje nepostojanja odgovornosti zamjenika ministra sigurnosti BiH Mije Krešića i novinara Mate Đakovića, rođaka glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, u aferi "Vrbovanje selefija" im je trebalo tek nekoliko dana.

Vrlo su ekspeditivni u Tužilaštvu BiH bili i kada je u pitanju skidanje odgovornosti sa predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije u aferi "Potkivanje".



Umjesto Tegeltije Tužilaštvo BiH istragu provodi protiv Nermina Aleševića i to zbog neovlaštenog prisluškivanja i tonskog snimanja prvog čovjeka bh. pravosuđa, te protiv Tegeltijinog poznanika Marka Pandže, koji je od Aleševića tražio novac za "potkivanje" Tegeltije.

VEZANI TEKST - Afera "Potkivanje Tegeltije": Tužilaštvo BiH preko noći promijenilo tužioca

Prije gotovo devet mjeseci, 10. marta 2019. godine, Tužilaštvo BiH je na osnovu medijskih natpisa i dostavljenih prijava formiralo predmet koji se odnosi na postrojavanje pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu.

- Prijave se odnose na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a KZ-a BiH. Predmet je dodijeljen u rad Odjelu 3 Tužilaštva BiH, a postupajući tužilac će, zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama, preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti – saopćeno je tada iz Tužilaštva BiH.

U međuvremenu, očigledno, Tužilaštvo BiH nije uspjelo utvrditi elemente "izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti".

Poređenja radi, Izvještaj o radu Tužilaštva BiH za 2018. godinu navodi da je u toj godini podignuta 191 optužnica protiv 335 osoba. U Odjelu za ratne zločine u toku 2018. godine podignuto je 27 optužnica protiv 62 osobe, dok je Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju podigao 107 optužnica, deset više nego 2017. godine.

Sudeći prema ovoj statistici Tužilaštva BiH, krivična djela korupcije i zloupotrebe položaja nisu među primarnim problemima u BiH, s obzirom na to da tih krivičnih djela, ako ćemo vrednovati na osnovu istih podataka, u našoj zemlji uopće nema. Sav kriminal se, očigledno, svodi na krijumčarenje migranata, rezanog duhana, tekstila i narkotika, te poneku utaju poreza.