Konstituirajuća sjednica Odbora za obilježavanje 75. godišnjice ZAVNOBiH-a održat će se danas u ovalnoj sali Gradskog vijeća na Skenderiji.

Milan Trivić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva, pozvao je direktore i urednike medijskih kuća da učestvuju u radu Odbora koji će se sutra formirati i da iznesu svoje zahtjeve i prijedloge oko praćenja događaja, koji će finale imati 25. novembra.

Na sjednici Odbora, uvodnu riječ imat će Raif Dizdarević, učesnik NOR-a i prvi Bošnjak predsjednik SFRJ. Dizdarević će, između ostalog, odgovoriti na pitanje zašto je ZAVNOBiH jedini princip i formula opstanka države Bosne i Hercegovine. Na sjednici će govoriti i historičar Husnija Kamberović.

Jedina inicijativa u BiH

- Grad Sarajevo podržava ovaj događaj jer je obilježavanje 75. godišnjice ZAVNOBIH-a od javnog interesa za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Odbor će napraviti program na koji način će se obilježiti ova manifestacija.

Koliko mi je poznato, ovo je jedina inicijativa u državi BiH koja se sprema za obilježavanje ovog značajnog historijskog događaja. Nažalost, niko ništa u državi ne čini da se godišnjica ZAVNOBiH-a obilježi na dostojanstven način kako i zaslužuje. U Mrkonjić Gradu udareni su temelji naše države – kazao je za Faktor Milan Trivić.

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. To je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova i konstituisano je Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

Tri zasjedanja ZAVNOBiH-a

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopće posljednje zasjedanje ovog tijela. Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a. Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

U Mrkonjić Gradu se nalazi Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.