- Kao i za ostale vakcine i lijekove, COVID-19 vakcina morala je proći rigorozna istraživanja u laboratoriji, na životinjama i ljudima, da bi se utvrdila djelotvornost i efikasnost. Bez tog uslova Evropska agencija za lijekove, Američka agencija za hranu i lijekove i nacionalne regulatorne agencije za lijekove i medicinska sredsva ne bi odobrile COVID-19 vakcinu na tržište - naglasio je u razgovoru za Fenu.

Vakcina ne sadrži živi virus

Osim zaštite pojedinca i populacije od obolijevanja od COVID-19 bolesti vakcinacija će, kako je kazao, smanjiti učestalost težih formi te bolesti, mogućih smrtnih ishoda povezanih s tom bolesti, a očekuje se i smanjenje mogućih kratkoročnih i dugoročnih posljedica uzrokovanih SARS-CoV-2.

- Kao i kod ostalih bolesti koje je moguće prevenirati vakcinom, dokazat će se da će COVID-19 vakcinacija, uz dosadašnje antiepidemijske mjere, predstavljati važan alat koji će pomoći normalizaciji života i prestanku pandemije - naglasio je.

Kako podsjeća, cilj vakcinacije je induciranje specifičnog imunog odgovora, da bi se ljudski organizam odbranio od uzročnika zarazne bolesti.

- Vakcina protiv bolesti COVID-19 ne sadrži živi virus već sadrži uputu kako prepoznati SARS-CoV-2 i stvaranjem specifičnog imuniteta da se ljudski organizam odbrani od novog virusa korona - kazao je.

Upitan da li se COVID-19 vakcinacijom odmah postiže zaštita od te bolesti, prof. dr. Sporičević kaže da je, kao i kod drugih vakcina, efikasnost mRNA COVID-19 vakcine oko 95 posto.

- Osim same vakcine i određene specifičnosti pojedinca bitne su u odbrani ljudskog organizma od uzročnika zarazne bolesti. Zaštita protiv bolesti COVID-19 počinje nakon prve doze, ali značajno stvaranje antitijela i aktivacija specifičnih T-stanica uobičajeno jednu do dvije sedmice do nekoliko sedmica nakon primljene druge doze COVID-19 vakcine omogućava potpuniju zaštitu protiv bolesti COVID-19 - kazao je.

Nedovoljno su poznate karakteristike koronavirusa

Ističe da pojedinac može biti inficiran novim virusom korona prije nego primi COVID-19 vakcinu i nekoliko dana ili sedmica nakon druge doze vakcine, dok se još nije aktivirao u potpunosti imunološki sistem.

Nakon vakcinacije potrebno je, kaže, prakticirati uobičajene antiepidemijske mjere (nošenje zaštitne maske, često i temeljito pranje ruku, održavanje fizičke distance, poštivanje respiratorne higijene, izbjegavanje masovnih okupljanja...).

Profesor Sporišević ističe da vakcina koja sadrži mRNK (glasnička ribonukleinska kiselina) neće promijeniti genetiku čovjeka. DNK i RNK različite su kemijske strukture. RNK je labilna, mRNK koja se inicira u ljudsko tijelo neće interferirati s našom DNK i neće promijeniti DNK odnosno genetiku čovjeka.

- Vakcine mRNK daju uputu stanicama našeg tijela da sintetiziraju protein šiljastih izdanaka SARS-CoV-2, odgovoran za vezivanje i prodor novog virusa korona u ljudske stanice. Kad naše stanice nemaju više potrebe da koriste uputu mRNK za sintezu proteina stanice je razgrađuju i eliminiraju (nakon 72 sata) - pojasnio je.

Po njegovim riječima, COVID-19 nova je bolest i nedovoljno su poznate sve njene karakteristike, pa i trajanje imuniteta u bolesti. Nema, kaže prof. Sporišević, minimalnog intervala između SARS-COV-2 infekcije i vakcinacije.

- Sadašnja saznanja ukazuju da osobe koje su prebolovale COVID-19 trebaju odgoditi primanje COVID-19 vakcine unutar 90 dana od nestanka simptoma, a COVID-19 vakcina će osnažiti njihov imunološki odbrambeni odgovor. To se odnosi i na osobe koje imaju akutnu SARS-COV-2 infekciju kad (nakon oporavka, nestanka simptoma i prekida izolacije) nakon 90 i više dana od SARS-COV-2 infekcije trebaju primiti vakcinu protiv bolesti COVID -19 - naglasio je.

Vakcinu mogu primiti hronični bolesnici

Pedijatar Sporičević ističe da, prema aktuelnim smjernicama, COVID-19 vakcina nije odobrena za djecu mlađu od 16 godina. Istraživanja će utvrditi efikasnost i sigurnosni profil COVID-19 vakcine tj. eventualnu primjenu COVID-19 vakcine u dječijoj dobi. Nisu, kaže, dovoljno poznata ni saznanja o sigurnosnom profilu COVID-19 vakcine u trudnica kao i dojilja. Smatra se da primjena vakcine protiv bolesti COVID-19 nije rizična u dojenčadi, koja se hrane majčinim mlijekom.

Kako ističe, prema aktuelnim smjernicama, nema medicinski opravdanih kontraindikacija da mRNK COVID-19 vakcinu prime osobe koje u anamnezi imaju alergije na penicilin, polen, prašinu, hranu i lijekove.

COVID-19 vakcinu mogu primiti i osobe s hroničnim oboljenjima uvažavajući medicinski opravdane kontraindikacije, aktuelne smjernice kao i da su osobe s hroničnim oboljenjima (ekstremna pretilost, dijabetes melitus, kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre, bubrežne bolesti ...) rizična kategorija za oboljevanje od teških formi bolesti COVID-19 sa potencijalnim smrtonosnim ishodom te spadaju u prioritetnu skupinu pacijenata za COVID-19 vakcinaciju.

- Nadležni ljekar će uvidom u medicinsku dokumentaciju i pregled pacijenta na najbolji mogući način evaluirati benefite i moguće rizike COVID-19 vakcinacije u tih pacijenata - naglasio je.

Za kontraindikacije za COVID-19 vakcinu prof. Sporišević ističe mogućnost teških alergijskih reakcija (anafilaksija), na bilo koju komponentu COVID-19 vakcine (npr. polietilen glikol...).

- Oprez je potreban u osoba koje su imale ozbiljnu alergijsku reakciju na bilo koju vakcinu ili datu injekcionu terapiju. Usljed mogućih nuspojava nakon COVID-19 vakcine svaku osobu treba opservirati 15 minuta, a osobe koje navode anafilaksiju treba opservirati 30 minuta - kazao je. Dodaje da nema potrebe raditi PCR test ili serološki test na SARS-CoV-2, prije primanja COVID-19 vakcine.

Razmak između dvije vakcine minimalno 14 dana

Po riječima prof. dr. Sporičevića, nakon vakcinacije protiv bolesti COVID-19 mogu se (kao i kod ostalih vakcina) javiti blage ili umjerene, uobičajene reakcije povezane sa imunološkim odgovorom na datu vakcinu.

- Obično se tokom prva tri dana COVID-19 vakcinacije mogu javiti lokalne ili opće reakcije koje traju dan ili dva i uglavnom spontano nestanu. Moguće su i lokalne reakcije (poput boli, otoka i crvenila na mjestu primljene COVID-19 vakcine) te opće reakcije (povišena tjelesna temperatura, umor, tresavica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima), a obično se javljaju nakon druge doze mRNA COVID-19 vakcine. Ako se nuspojave jave nakon tri dana od primljene vakcine ili traju više od dva dana, potrebno je evaluirati kliničko stanje pacijenta - istaknuo je.

Naglašava da je vakcinaciju započetu jednom vrstom COVID-19 vakcine potrebno dati i u drugoj dozi COVID-19 vakcine tj. COVID-19 vakcinu istog proizvođača.

- Ako su slučajno date dvije doze mRNA COVID-19 vakcine različitih proizvođača (Pfizer-BioNTech i Moderna) aktuelne smjernice ne preporučuju davanje dodatnih doza, bilo koje COVID-19 vakcine - naglasio je. Kako dodaje, sadašnje preporuke su da se mRNA vakcina treba dati s minimalnim razmakom od 14 dana prije ili nakon date bilo koje druge vakcine (npr. vakcina protiv influence).

Podsjeća da nije u potpunosti poznato koliko traje zaštita nakon COVID-19 vakcinacije kao niti da li vakcinisana osoba može i koji period prenositi novi virus korona. Aktuelne smjernice uključuju da osoba koja je primila jednu i/ili dvije doze COVID-19 vakcine, treba i dalje prakticirati uobičajene antiepidemijske mjere.

To će, kaže, uz vakcinaciju najbolje zaštititi pojedinca i populaciju dok se ne postigne primjeran kolektivni imunitet. Podsjeća da to podrazumijeva nošenje zaštitne maske, fizičku distancu dva metra od drugih osoba, često i temeljito pranje ruku, izbjegavanje masovnih okupljanja, poštivanje respiratorne higijene, provjetravanje prostorija. U slučaju povišene tjelesne temperature ili druge simptomatologije osoba treba ostati kući i telefonski konsultirati nadležnog ljekara.

Po mišljenju prof. dr. Sporiševića vakcinacija protiv bolesti COVID-19 siguran je i efikasan medicinski postupak sprječavanja infekcije novim virusom korona i obolijevanja od te bolesti, kod pojedinca i populacije, a dosad se nijedan lijek nije pokazao dovoljno efikasan u liječenju te bolesti. Naglašava da je prevencija infekcije posebno bitna za zdravstvene profesionalce, osoba starije životne dobi i osobe s komorbiditetima.

Prve doze u BiH stižu početkom februara

Podsjeća da protiv bolesti COVID-19 trenutno postoje mRNK COVID-19 vakcine tvrtki Pfizer-BioNTech i Moderna, vektorske COVID-19 vakcine (tvrtka AstraZeneca, tvrtka Janssen i vakcina Sputnik V), COVID-19 vakcine s proteinskim podjedinicama (tvrtke Novavax i Sanofi) te COVID-19 vakcine s inaktiviranim virusom (tvrtka Sinovac).

Prve doze vakcina u Bosni i Hercegovini očekuju se krajem januara i početkom februara. Prvi bi trebalo da ih prime zdravstveni radnici potom pomoćno medicinsko osoblje, građani stariji od 65 godina s hroničnim bolestima i osoblje u ustanovama za smještaj starijih osoba.

Prvi slučajevi oboljelih od novog virusa korona registrirani su krajem decembra 2019. godine, u kineskom gradu Wuhanu. Ubrzo potom izoliran je i genomski sekvencioniran novi jednolančani RNK koronavirus te Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u februaru daje naziv novi teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2). Bolest koju uzrokuje novi virus korona nazvana je COVID-19, a SZO proglasila je 11.3.2020. godine stanje pandemije bolesti COVID-19.