Prema riječima Marina Crnogorca, predsjednika Komore magistara farmacije Federacije BiH, svaki inovativni lijek koji dođe na tržište Evropske unije i SAD-a, u BiH stigne u prosjeku nakon dvije i po godine, a neke je potrebno čekati i puno duže.

Velike farmaceutske kompanije odlaze iz BiH

Udruženja pacijenata oboljelih od određenih bolesti godinama se bore sa nadležnim vlastima kako bi svojim članovima olakšali put do novih lijekova.

Gordan Muzurović, predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze u Kantonu Sarajevo i predstavnik mreže pacijenata "Pravo na lijek u Federaciji BiH", kaže kako liste čekanja na određene inovativne lijekove traju i po pet godina.

Iako je u posljednje vrijeme situacija sa inovativnim lijekovima za oboljele od multipla skleroze donekle poboljšana, daleko je to, dodaje Muzurović, od "životno normalne koja vlada u zemljama regije, a to je - dijagnoza jest jednako pravovremena terapija".

Gordan Muzurović

- Ne postoji zadovoljavajuća dinamika, osim nekih interventnih uvoza koji opet imaju za posljedicu nevjerovatno sporu proceduru registracija u BiH opterećenu formalizmima. Jako smo zainteresovani za inovativne lijekove koji su u razvijenim zemljama uglavnom dostupni njihovim pacijentima. I kod nas bi to tako moglo biti, ali nije, a zašto, milion je razloga, od uređenja države do nepotrebnih procedura. Ustav BiH omogućio je našim građanima dvojno državljanstvo i takve osobe tu svoju beneficiju koriste u susjednim državama. Upravo zbog toga ne postoji neka zainteresovanost za rješavanje ovog problema. To znači da je pacijent koji nema dvojno državljanstvo osuđen da moli po humanitarnim organizacijama ili umre - ističe Muzurović.

I oboljelima od melanoma u FBiH na raspolaganju je samo pet lijekova, što je daleko od dovoljnog, kaže dr. Fikter Operta, predsjednik Udruženja oboljelih od ovog najinvazivnijeg oblika raka kože.

Dr. Fikret Operta

No Operta podvlači kako oboljelima u trećem stadiju bolesti (bolest ima četiri starija), iako im je to obećano od 1. januara 2023, inovativni lijekovi nisu dostupni.

- Terapija za treći stadij, za razliku od one za četvrti kada se uzima do kraja života, koristi se samo 12 mjeseci. To spašava živote oboljelih i zato nam je vrlo važno da to zaživi. Dobili smo obećanja, vidjet ćemo hoće li ih ispuniti - naglašava Operta.

Više je problema koji uzrokuju da pacijenti u našoj zemlji godinama čekaju na inovativne lijekove. Prema riječima Crnogorca, to su: sporost u njihovoj registraciji koju provodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i prekomplicirana administracija u BiH.

- Lijek je danas puno lakše registrirati u Njemačkoj nego u BiH jer Federacija BiH ima 10 kantona i svaki ima svoju listu koje nisu iste, čak i u onom dijelu lijekova koji se ne plaćaju. Uz to ovako mali i siromašni kakvi smo velikim svjetskim farmaceutskim kompanijama nismo zanimljivi. Suočavamo se s problemom da te kompanije otkazuju svoja predstavništva u BiH. Nisu više zainteresirani ni da nam prodaju svoje lijekove. Ono što od ranije imaju na našem tržištu, to su ostavili, ali ne registriraju nikakve nove lijekove koji bi našim pacijentima bili važni u liječenju. Mislim da je problem na našim ministrima zdravstva koji misle da se sve stvari mogu riješiti na lokalnom nivou. No ne mogu! Činjenica je da nemamo inovativnih lijekova. Slažem se da treba paziti na domaću proizvodnju, ali ne pod svaku cijenu - ističe Crnogorac.

Treba nam državno ministarstvo zdravstva

Farmaceutske kompanije bi svoje inovativne lijekove željele također stavljati na liste, ali to naši zavodi zdravstvenog osiguranja, dodaje Crnogorac, ne prihvataju jer nemaju novca da to plate.

- To je razlog zašto sve više naših pacijenata pomoć traži od humanitarnih organizacija. Mi imamo i problem lijekova koji su registrirani u BiH, a u defekturi su. Takvih je u ovom trenutku nekoliko, a svakodnevno se traže. To su lijekovi iz zemalja regije, a ne možemo ih dobiti u BiH. Kad tražimo objašnjenje od veledrogerija, odgovaraju da se kod Agencije za lijekove vrši provjera. Sjedište Agencije je u BiH, a Kontrolna laboratorija u Sarajevu. Ne vidim razloga da se lijekovi, koji su prošli valjanu kontrolu u Evropskoj uniji, ponovo kontroliraju - objašnjava Crnogorac.

Zbog svega navedenog najviše ispaštaju građani.

- Naš problem je komplicirani administrativni aparat koji koči sve. Ako neko misli da će ministar zdravstva u Njemačkoj o nekoj stvari koja se tiče zdravstva u BiH razgovarati sa 10 ili 11 ministara u FBiH, vara se - neće. Razgovarat će sa jednim koji je na državnom nivou. To je sada Ministarstvo civilnih poslova BiH, iako mislim da ni to nije pravo rješenje. Jedino dobro rješenje je ministarstvo zdravstva na državnom nivou. Tada bismo imali dobar kapacitet za rješavanje svih problema u resoru zdravstva, među kojima je i nabavka inovativnih lijekova - zaključio je Crnogorac.