open-navfaktor-logo
search
Prvi čovjek Skupštine
Špago: Priče o uvođenju paralelnih policijskih struktura u HNK su jeftino politikanstvo
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) usvojila je u srijedu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima HNK, a predsjedavajući Šerif Špago (SDA) ističe da su priče o uvođenju paralelnih policijskih struktura u HNK jeftino politikanstvo.  
17.06.2022. u 18:49
get url
text

On podsjeća da je u septembru 2013. istekao četvorogodišnji mandat policijskom komesaru Amiru Begiću. U periodu od septembra 2013. do septembra 2014. Uprava policije HNK je bila bez komesara i bez v.d. komesara, a polovinom 2014. je istekao mandat i Policijskom odboru. Krajem septembra 2014. godine Nezavisni odbor, napominje Špago, mimo propisanih procedura i bez Odluke Vlade HNK, imenuje na poziciju komesara Iliju Lasića.

Važeći zakon o unutrašnjim poslovima nametnuo OHR

- Kantonalni sud u Mostaru je polovinom 2017. donio pravosnažnu odluku da je Lasićevo imenovanje nezakonito i da ga Vlada HNK treba razriješiti, što se, nažalost, nije desilo i Lasić je mimo odluke Suda ostao na poziciji do kraja septembra 2018. godine. Od tada je Uprava policije bez komesara. Imajući u vidu da se ovo pitanje nije moglo riješiti, Klub Bošnjaka i pojedini ministri iz Vlade HNK  obraćali su se OHR-u i drugim međunarodnim predstavnicima da pomognu u prevazilaženju problema jer je važeći Zakon o unutrašnjim poslovima nametnuo OHR, a Skupština potvrdila.

Pozvali smo ih da reaguju ili daju tumačenje tih odredbi, a njihove preporuke su bile da to trebaju riješiti vlasti HNK. Mandat Nezavisnog odbora je istekao 2017. i od tada nije bilo ni ovog tijela. Zbog nepostojanja potrebnih tijela, nije vršeno redovno činovanje, niti su rješavana druga pitanja radnopravnog statusa policijskih službenika - navodi Špago.

Zbog svih navedenih problema koji mogu dovesti do težeg narušavanja sigurnosti u kantonu, tražilo se, kaže, rješenje koje bi zaustavilo dalje urušavanje sistema i napravio iskorak u rješavanju nagomilanih problema. Jedno od rješenja koje je prihvaćeno su izmjene zakona na kojem su radili ljudi sa znanjem i iskustvom iz MUP-a, te je nakon toga Vlada prihvatila i Skupštini predložila navedene zakone. Za zakone je glasalo više od dvije trećine zastupnika koji dolaze iz četiri stranke.

- Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima prije svega definiše institut zamjenika komesara, kojeg, kao i komesara, bira Nezavisni odbor i predlaže Vladi za imenovanje. Zakon dalje precizira procedure imenovanja u skladu sa sudskim presudama, a koje su ograničile nadležnost Nezavisnog odbora po tom pitanju, kao i procedure smjene komesara.

Procedure ograničene na devet mjeseci

Precizirane su i odredbe o vršiocu dužnosti komesara. Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima ažurira postojeće odredbe o dodjeli činova za policijske službenike koji ispunjavaju Zakonom definisane uslove, a sve zbog toga što u dužem vremenskom periodu nije bilo redovnog unapređenja i činovanja,  kako bi se mogle popuniti  upražnjene pozicije za koje su predviđeni kako niži činovi tako i pozicije za koje su predviđeni činovi od mlađeg inspektora do glavnog inspektora. Ove procedure su ograničene na devet mjeseci - ističe Špago.

On naglašava kako je funkcija zamjenika komesara izazvala polemiku na dva nivoa. Prvi nivo je polemika i kritika od strane „analitičara za sve i svašta“, odnosno politikanata koji, dodaje, iznošenjem potpunih neistina i pokušajem dovođenja u zabludu javnosti žele ostvariti političku korist i njih ne želi posebno komentarisati. Oni će za svoje politikanstvo, kaže Špago, polagati račune građanima, a posebno policijskim službenicima koje na taj način vrijeđaju.

- Bilo je i analiza i polemika od ljudi iz sigurnosnog sektora, koji to gledaju kroz dostignute standarde u zemljama Evropske unije, iznoseći netačne tvrdnje da se uvode dva lanca u rukovođenju policijom. Njihov problem je što to posmatraju sa pozicije teorije po principu "sve ili ništa", ne sagledavajući trenutno stanje i probleme u MUP-u HNK, a na koje se odražava i trenutna ukupna situacija u BiH.

Vandalski ispadi pojedinaca i grupa

Ti ljudi se svakodnevno ne suočavaju sa problemima sa kojima se mi suočavamo i lako im je iz te pozicije kritikovati tražeći "savršena rješenja". Također treba uvažiti i polemike i razmišljanja običnih ljudi, koji su zbog određenih vandalskih ispada pojedinaca i grupa u proteklom periodu ili neadekvatnog reagovanja pojedinih rukovodilaca u MUP-u izgubili povjerenje u pojedine policijske službenike i po ovom pitanju imaju radikalne zahtjeve. Funkcija zamjenika komesara policije nije iznimka u sigurnosnim agencijama u BiH, jer ta funkcija postoji u SIPA-i, OSA-i, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Federalnoj upravi policije i tako dalje. Uvođenje zamjenika komesara doprinijet će bržem i lakšem rješavanju  nagomilanih problema u Upravi policije HNK.

U javnosti se plasiraju priče o „dvojnosti u rukovođenju policijom“, što je netačno jer će komesar i dalje jedini imati ovlaštenja za rukovođenje policijom  vezano za policijske aktivnosti u vezi sigurnošću građana, sprečavanja i  otkrivanja krivičnih djela na prostoru cijelog kantona i tako dalje. Zamjenik komesara ima određena ovlaštenja u dijelu zadataka koje Zakon propisuje komesaru, a to je da sa uz njegovu suglasnost vrši raspoređivanje određenog broja rukovodećih policijskih službenika na  pozicije u Uredu komesara i izbor članova određenih komisija - pojašnjava Špago.

Kadrovska pitanja kvalitetno riješiti

Upitan hoće li nakon ovih izmjena HNK konačno dobiti policijskog komesara i šta je za operativni rad policije i sigurnosnu situaciju u kantonu značilo nepostojanje Komesara u proteklim godinama, Špago kaže da je Skupština na posljednjoj sjednici imenovala Nezavisni odbor i otkočila proces za raspisivanje javnog poziva za izbor komesara i zamjenika komesara i da se nada  da će  se te aktivnosti završiti u skladu sa Zakonom, i da ćemo dobiti najbolje kandidate koji se prijave na ove pozicije, te da će se kadrovska pitanja kvalitetno riješiti i da ćemo nakon popune i prijema novih kadrova stanje sigurnosti biti na nivou koji građani očekuju.

- Ne mogu se sva ova pitanja brzo riješiti, ali očekujem da je narednih 12 mjeseci dovoljno za rješavanje većine problema - kaže predsjedavajući Skupštine HNK.

Kada su u pitanju optužbe da se tim izmjenama stvaraju paralelne etničke strukture u upravi policije ili čak uvođenje „dvije stranačke policije“ Špago ističe da su to neopravdane primjedbe, kao i da je odredba prema kojoj „čelni ljudi ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda“ uvođenje etničkih podjela u MUP.

VEZANI TEKST - Skupština HNK usvojila izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i policijskim službenicima

- Naravno da je to netačno. Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da će "konstitutivni narodi i ostali bit propocionalno zastupljeni prema popisu stanovništva iz 1991.". To se odnosi i na rukovodeće pozicije u Upravi policije, a ne samo na ukupan broj policijskih službenika. Sve  sigurnosne agencije na nivou BiH sada funkcionišu po principu da su na tri prve rukovodeće pozicije osobe iz različitog konstitutivnog naroda. Tako je i u Upravi policije FBiH na prve dvije pozicije. Za to niko ne govori da je etnička podjela, a u HNK jeste?  

Ponavljam da su rukovođenje PU Mostar, PU Konjic, PU Čapljina i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije, kao i operativne aktivnosti policije, nadležnost komesara. Potrebno je napomenuti da izmjenama Zakona, suprotno tvrdnjama pojedinaca, nije dato nijedno dodatno ovlaštenje ministru u odnosu na postojeći Zakon.

Zlonamjerne tvrdnje o "dvije stranačke policije" su potpuno neutemeljene i nisu ništa drugo nego jeftino politikanstvo, te ih je kao takve teško komentarisati - zaključuje predsjedavajući Skupštine HNK Šerif Špago.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.