Grlić Radman je na to odgovorio da je hrvatska vlada učinila mnogo kako bi došlo do promjene Izbornog zakona u BiH, te da ispravlja "grijehe" prethodnih vlada.

- Ne mogu pristati na politiku koja ima ulogu anesteziologa pri operaciji političkog obezglavljivanja Hrvata u BiH - kazao je Nino Raspudić, član kluba zastupnika MOST-a, na zajedničkoj sjednici Odbora za Hrvate izvan Hrvatske i Odbora za vanjske poslove o situaciji u BiH i susjedstvu.

Dodao je i to da Hrvatska ide prema "političkoj giljotini koja će se dogoditi u jesen".

- Ne radi se ništa. Hrvatska se ne ponaša kao suverena država i dogodit će se politička egzekucija Hrvata na tim izborima - kazao je Raspudić osvrćući se na Opće izbore 2022. godine u BiH.

SDP-ov zastupnik Arsen Bauk rekao je da međunarodna zajednica posreduje "kako ko uspije biti bolji lobist" te da tu postoji prostor za hrvatsku vanjsku politiku.

- Pitanje utjecaja Hrvatske treba biti ograničeno na poštivanje onoga što je na međunarodnom nivou dogovoreno i intervenciju kada vidimo da se to zloupotrebljava ili se na neki način iskrivljuje. Prvenstveno vidimo to kao problem izbora predstavnika u Dom naroda - kazao je SDP-ov zastupnik.

Domagoj Hajduković iz Kluba socijaldemokrata istakao je da hrvatska vanjska politika mora biti artikuliranija, fokusiranija i jasnija po pitanju BiH i položaja Hrvata.

- Smatram skandaloznim da jedino Hrvati nemaju televizijski program u Bosni i Hercegovini. Po meni je to izuzetno loše - kazao je.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista kazao je da je hrvatska politika "doživjela poraz" te je apelirao na vladu da "povuče hrabrije mjere" ako se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona.

Mišljenja je da bi Hrvatska u tom slučaju trebala pokrenuti "pitanje revizije Dejtonskog sporazuma i formiranje zasebne federalne jedinice u BiH koja očito jedino može osigurati opstanak Hrvata u BiH".

Šef hrvatske diplomatije Grlić Radman naglasio je da problem preglasavanja Hrvata u BiH "nije problem od jučer" te da trenutna vlada čini sve ono što je, kako je naveo, propušteno.

Smatra da je hrvatska vlada uspjela pokazati kako koncept konstitutivnih naroda "nije protivan implementiranju presuda Evropskog suda za ljudska prava", koji je presudio da BiH diskriminira pripadnike nekonstitutivnih naroda jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo, kao i Hrvate i Bošnjake u Republici Srpskoj te Srbe u Federaciji BiH.

- Mi sada ispravljamo grijehe ranijih vlada koje su se pasivno odnosile prema pitanju BiH - kazao je, dodavši da se u Saboru govorilo da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, aludirajući na izjavu bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, te da je bivši predsjednik Stjepan Mesić zagovornik građanske BiH.

- To su opasne teze, mi imamo još u Hrvatskoj nerazumijevanje - kazao je.

Grlić Radman je istakao da je neuspjehu pregovora doprinijelo i prebacivanje fokusa međunarodne zajednice uslijed povlačenja Republike Srpske iz državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je, po Radmanu, "suštinski ispravan" zakon, ali je donesen u krivom trenutku te je otežao preuzimanje funkcije svom nasljedniku Christianu Schmidtu.

- Ovakva je situacija išla na ruku i "bošnjačkim" strankama koje se trude zadržati status quo jer je sada postalo jednako važno (međunarodnim akterima) privoliti dužnosnike iz RS-a na deblokadu rada institucija - kazao je Grlić Radman.

Šef hrvatske diplomacije istakao je da, ako se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona, treba odgoditi izbore.

Dio zastupnika osvrnuo se na govor Dragana Čovića u Narodnoj skupštini Republike Srpskoj te na sudjelovanje člana parlamentarne većine i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca na obilježavanju neustavnog 9. januara koji se slavi kao dan Republike Srpske.

Čović je u utorak poručio zastupnicima u Narodnoj Skupštini RS: "Vi čuvajte RS. Na tome vam mogu svi samo zavidjeti".

Bojan Glavašević iz Zeleno-lijeve koalicije zapitao se "postoje li neke granice koje u političkom diskursu možda ne treba prelaziti", dok je Hajduković istakao da mu je "degutantno" razgovarati o "nekom savezništvu s Dodikom jer ko sa vragom tikve sadi…"

Raspudić je kazao kako mu je jasna saradnja s Dodikom jer je alternativa Srpska demokratska stranka (SDS) koja je etnički očistila i stvorila Republiku Srpsku, ali "nema želuca za one emotivne govore".

Grlić Radman se nije referirao na Čovićev govor, ali je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, istakao da je to "silom pobratimstvo" te da je savez s Dodikom posljedica bošnjačkog odnosa prema Hrvatima.

Stjepan Bartulica iz Domovinskog pokreta je kazao kako je "očekivao jasniju osudu" Pupovčeva prisustvovanja na obilježavanju "dana RS-a",  te da je taj posjet bio "štetan" također jer time utječe na percepciju hrvatske vanjske politike.

Na sjednici su izlaganje održali Ivan Vukoja, član Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara te Dražen Barbarić iz odjela za politologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Vukoja je upozorio da bi "bošnjačke" političke stranke na izborima ove godine mogle izabrati trećinu delegata u hrvatskom Domu naroda i na taj način formirati entitetsku, ali i državnu vladu bez hrvatskih predstavnika.

- Može se dogoditi da svi Hrvati u BiH glasaju za jednu stranku, a da ta stranka ne bude u federalnoj vladi, da glasaju za istog člana Predsjedništva, a da on ne bude u Predsjedništvu te da nemaju nikoga u Vijeću ministara - rekao je Vukoja.

- Konstitutivnosti nema ako nema legitimnog predstavljanja - istakao je.

Barbarić je istakao da je teško postići dogovor jer bošnjačkoj strani odgovara status quo.

Barbarić smatra da je teško postići kompromis jer su se lideri bošnjačkih stranaka obraćali svom biračkom tijelu s "nerealnim željama".

Poručio je da u Domovima naroda "hrvatska nacija treba biti subjekt", odbacivši prigovore da su Hrvati prezastupljeni na toj razini, kazavši da 50 posto američke populacije predstavlja samo 17 od 100 američkih senatora.