- U okviru našeg medijskog monitoringa smo utvrdili 133 slučaja relativiziranja i negiranja činjenica o genocidu u Srebrenici od 28.07.2021. do danas. Dominantno to čine mediji u Republici Srbiji, tabloid poput Alo!, Kurir, Informer i drugi, a u Bosni i Hercegovini se takve vrste iskaza najčešće publikuju putem javnih servisa – Radio televizije Republike Srpske (RTRS) i Novinske agencije RS (SRNA). Ono što vrijedi napomenuti jeste da se, od stupanja na snagu izmjena člana 145a KZ BiH, negiranje genocida vrši manje eksplicitno i direktno u BiH, što pokazuje da novi propis ima efekta. Istovremeno, nastavila se praksa omalovažavanja dostojanstva žrtava i relativiziranja, koje se sada vrši sa nešto izmijenjenim frazama i porukama - poručuju iz Memorijalnog centra.

Genocid su, od stupanja na snagu izmjena KZ BiH, relativizirali ili direktno negirali Milorad Dodik, Aleksandar Vulin, Miodrag Linta, Radovan Kovačević, Srđa Trifković, Saša Radulović, Emilo Labudović, Dragomir Anđelković, Vladislav Jovanović, Jovan Vučurović, Milisav Paic, Bojan Bilbija, Marko Kovačević, Vladimir Đukanović, Predrag Raić, Miloš Jovanović, Zoran Ćirjaković, Branko Lukić, Mihailo Medenica, Mitar Kovač, Andrija Mandić. Nebojša Krstić, Ognjen Karanović, Ilija Petrović, Brano Radun, Gideon Greif, Markus Goldbah, Stiven Mejer i Elena Guskova. Oni su to dominantno činili izvorno u medijima u Srbiji, dok su mediji u BiH uglavnom prenosili te izjave. 

- Možemo zaključiti da su izmjene Krivičnog zakona BiH već sada dale rezultat, s obzirom da je, recimo, na RTRS-u broj slučajeva znatno manji u odnosu na isti period prije stupanja na snagu zabrane negiranja genocida: sa 30 broj incidenata je pao na 12, a i ovih 12 su se pretvorili većinom u slučajeve relativiziranja činjenica - u odnosu na ranije direktne i najgrublje negiranje genocida u Srebrenici. Broj slučajeva na "Srni" je pao za 66%, u "Glasu Srpske" je broj slučajeva pao sa 15 na 2, a u "Nezavisnim" sa 8 na 2 - dodaju iz Memorijalnog centra.

- Pozivamo visoke dužnosnike, analitičare i javnost da se umjesto nepravilnog termina "Zakon o zabrani negiranju genocida" poziva na važeći Krivični zakon Bosne i Hercegovine, imajući u vidu da izmjene koje je donio Visoki predstavnik Valentin Inzko ne obuhvataju samo negiranje genocida, već njegovu relativizaciju i minimiziranje, zatim, obuhvataju i druge utvrđene zločine protiv čovječnosti, i konačno predviđaju sankcije i za druge radnje poput dodjele naziva ulica i drugih javnih objekata po presuđenim ratnim zločinima - napominju iz Memorijalnog centra.

Iz Memorijalnog centra upozoravaju da su sada ključne 'govornice' za negiranje genocida u Beogradu, gdje još uvijek nisu uvedene sankcije niti su nadležne agencije reagirale na govor mržnje i negiranje genocida u javnom prostoru.

- Prikupljene podatke ćemo dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, posebno u slučajevima lica koja se trenutno nalaze na području države Bosne i Hercegovine. Posebnu ćemo pažnju posvetiti slučajevima lica sa područja Srbije koja su prepoznatljiva po negiranju i relativiziranju genocida, kako bi prikupili dovoljno dokaza koji će osigurati njihovo hapšenje u slučaju da pokušaju preći granicu i ući na teritoriju države Bosne i Hercegovine - zaključuju iz Memorijalnog centra.