Izvještaj se bavi različitim aspektima slobode vjere nevećinskih zajednica u RS-u, diskriminacijom, govorom mržnje i napadima na lica i imovinu, ali ukazuje i na moguća rješenja kako se trenutno stanje može unaprijediti.

Njihovo saopćenje prenosimo u cijelosti.

- Forum za saradnju i istraživanja je proveo mapiranje medija i govora mržnje usmjerenog protiv muslimana, katolika, Jevreja i drugih nevećinskih vjerskih zajednica u javnom prostoru. Posebno smo istakli nekoliko primjera gdje visoki javni dužnosnici degradiraju muslimane i muslimanke ili koriste uvredljiv jezik prema Islamskoj zajednici. Kroz ovih godinu dana, možemo prepoznati da se bilježi manji broj slučajeva negiranja genocida, s obzirom na nove sankcije koje predviđa Krivični zakon BiH, ali da je govor mržnje u drugim kontekstima - ostao na istom nivou kao i posljednjih godina - kazao je Edin Ikanović, ekspert za media monitoring koji je radio segment izvještaja posvećenog govoru mržnje u javnom prostoru.

Izvještaj je zabilježio najmanje 28 napada na fizička lica i imovinu motivirana vjerskom pripadnošću osoba ili činjenici da je objekat u vlasništvu određene vjerske zajednice u posljednje 4 godine. Također, posebno je upozoreno na niz slučajeva ubistava od potpisivanje Dejtonskog sporazuma do danas koja nisu riješena.

- Radi se o slučajevima ubistava starim i po 20 godina, za koje niko nije odgovarao. Do podataka o ovim ubistvima i slučajevima je jako teško doći, do te mjere da smo se u nekoliko primjera lakše do informacije došli kroz izvještaje stranih medija -, dodaje Amina Duraković, urednica Izvještaja.

Izvještaj upozorava na činjenicu da izostanak dogovora oko temeljnih pitanja na nivou države Bosne i Hercegovine za posljedicu ima diskriminaciju na svim razinama vlasti.

- Izostanak rješavanja statusa Ugovora Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine dodatno otežava stvari, s obzirom da imamo diskriminatorne prakse u Oružanim snagama BiH i u pravosudnim institucijama BiH, a koje ograničavaju pristup žena-muslimanki koje nose hidžab radu u institucijama. Sva ova pitanja su rezultat aktivnog rada politika iz RS-a na kršenju ljudskih prava, ograničavanju prava jedne vjerske zajednice, a to se sve reflektira na sivm razinama vlasti. Prošlo je 6 godina od Zaključaka VSTV-a, a mi imamo tišinu po ovom pitanju. Isto važi i za druge teme. Šta je urađeno da se zaustave napadi zasnovani na vjeskoj i etničkoj netrpeljivosti, šta je urađeno da se utvrdi odgovornost za ubistva povratnika? Zašto i dalje uzimamo za normalno da 24 škole u RS-u nose imena pravoslavnih svetaca, a da se Dan škola vezuje za krsnu slavu? Moramo promijeniti odnos prema ovim pitanjima i prebaciti ih iz sfere "identiteta" u sferu ljudskih prava. I to je ključna stvar koju želimo promijeniti kroz ovaj Izvještaj - dodaje Duraković.

Ikanović je upozorio da se stvari mogu pokrenuti u drugom pravcu, ali da je potrebno više rada šire zajednice.

- Zastupnici u NSRS mogu uraditi mnogo toga, mogu postaviti pitanja i pokretati inicijative kako bi se promijenile određene prakse. Želimo transparentniji proces trošenja i raspodjele sredstava iz budžeta RS po vjerskim zajednicama, tražimo da se uspostavi Posebna komisija koja će se baviti neriješenim slučajevima ubistava iz poslijeratnog perioda, MUP bi morao imati proaktivnije mjere zapošljavanja pripadnika nevećinskih zajednica kako bi izgradio povjerenje svih. No, prvi korak uz sve to je - da moramo promijeniti način kako razgovaramo u javnom prostoru. Svaki put kada visoki dužnosnik uvrijedi muslimane koji žive na području bh. entiteta RS, to za rezultat ima da ohrabri pojedince da učine nasilje, da se vrše podjele između djece, da neko baci kamen na džamiju i slično. Treba nam više odgovornosti - zaključio je Ikanović.

Izvještaj o slobodi vjere nevećinskih zajednica u entitetu RS realizirao je Forum za saradnju i istraživanja zahvaljujući mreži mladih volontera-istraživača sa područja cijelog bh. entiteta RS, a sve aktivnosti su provedene bez podrške institucija i donatora.

- Mladi ljudi iz cijele zemlje su pomogli kroz lekturu, dizajn, prikupljanje podataka, a posebno su nam pomogli povratnici koji su dali informacije o različitim slučajevima, pitanjima i izazovima. Nikada nije bilo važnije da se generacija koja dolazi posveti borbi protiv diskriminacije i kršenjima ljudskih prava u RS-u nego danas. Niko ne može sam i zato smo ponosni što imamo grupu ljudi koja je kroz FSI stvari pokrenula s mjesta - zaključila je Duraković.