Jeste li znali da, kada je riječ o količini antioksidansa, samo jedna šljiva zamjenjuje šaku borovnica.

Osim toga, ovo voće jača kosti, smanjuje rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, a konzumiranje 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo lošeg holesterola.

Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu dovesti do oksidacije holesterola, a on znatno povećava rizik za moždani udar ili visok holesterol.

Šljiva je nezaobilazan izbor svake domaćice koja priprema zimnicu, a osim što se najčešće koristi za pripremu marmelada i kolača, treba je jesti i svježu jer sadrži vitamin C (od pet do osam mg na 100 g, zavisno od vrste), vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezij, željezo, kalcij i čak 240 mg na 100 g kalija.

Kalij u šljivama ima dobar utjecaj na krvni pritisak, ali i na zdravlje srca.

Ovaj element pobrinut će se da ne dođe do koagulacije trombocita koja je zaslužna za aterosklerozu i druge bolesti srca.

Šljiva obiluje i vlaknima, a uz sve to niskokalorično je voće.

Nezaobilazna je kod onih koji imaju problema sa stolicom, a za njeno reguliranje zaslužan je dihidroksi-fenil izatin, sastojak u šljivi zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.

Evo tri recepta u kojima šljiva igra glavnu ulogu:

Francuski kolač, poznat kao flognarde

Potrebno je: pola kg šljiva bez košpica, 1 jaje, 2 žumanca, 100 g šećera, 2 vanilija šećera, 200 ml vrhnja za šlag, 100 ml mlijeka, prstohvat soli, 150 g glatkog brašna, 2 kašičice praška za pecivo, 1 kašičica cimeta.

Postupak pripreme:

Šljive operite i očistite od košpica.

Okrugli kalup za pečenje (26 cm) ili neki manji kalup pravougaonog oblika premažite maslacem i pospite prezlama.

Po dnu kalupa ravnomjerno rasporedite očiščene šljive, pa ih pospite cimetom i vanilija šećerom.

Jaje, žutanca i šećer izmiksajte, pa pomiješajte s vrhnjem za šlag i mlijekom. Dodajte brašno, prašak za pecivo i so.

Smjesu lagano miješajte dok ne bude glatka bez grudvica.

Pripremljenu smjesu izlijte preko šljiva.

Kolač pecite 30-35 minuta na temperaturi od 180 stepeni Celzijusa.

Ohlađeni kolač pospite šećerom u prahu, izrežite i uživajte u okusu.

Knedle

Potrebno je: 0,50 kg skuhanog krompira, 0,20 kg oštrog brašna, 0,05 kg maslaca za pripremu tijesta, 1 jaje, so, šljive, prezle, šećer, 0,05 maslaca za prženje prezli.

Postupak pripreme:

Krompir skuhajte u kori, ogulite i propasirajte. Dodajte 0,05 kg maslaca. Kad se malo ohladi, dodajte brašno i jaje, malo soli i zamijesite tijesto.

Tijesto je dosta mekano, pa ga ne razvlačite oklagijom nego napravim jednake kuglice tijesta (0,08 kg svaka) koje ćete zatim u ruci razvući, na sredinu staviti šljivu i oblikovati knedlu.

Knedle potom kuhajte u slanoj prokuhanoj vodi oko 15 minuta ili dok ne isplivaju na površinu šerpe.

U tavi rastopite maslac, dodajte prezle i po želji šećera, pa ih pržite dok ne dobiju finu rumenu boju.

Kuhane knedle uvaljajte u prezle i poslužite tople ili hladne.

Bestilj na starinski način

Potrebno je: 10 kg šjliva i 1 kg šećera.

Postupak pripreme:

Voće operite pod mlazom vode, ocijedite, prepolovite i izvadite košpice.

Kuhajte na srednje jakoj vatri dok ne uvri sva tekućina.

Kuhanje obično traje satima pet, šest sati, a idealno je kuhati na drvima.

Kada je skoro sva tekućina nestala, dodajte šećer i umiješajte drvenom kašikom.

Miješajte dok se šećer ne rastopi.

Vreo bestilj prespite u zagrijane tegle, umotajte ih u stolnjak i ostavite preko noći da se bestilj ohladi.

Tegle čuvajte na prohladnom, suhom i tamnom mjestu.