Izborni zakon

Slijede novi pregovori: Čović najavljuje prihvatanje prijedloga kojeg je odbio prije pet godina?

Objavljeno: 09.11.2019. u 10:01 Autor: N. Pobrić

Iako su sagovornici bili škrti na detaljima, poprilično je indikativna ocjena predsjednika HDZ-a BiH, koji je kazao da se rješenja mogu naći, te da su "ona bila na stolu posljednjih nekoliko godina"

FOTO: Damir Hodžić

Kako će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, da li će Predsjedništvo BiH ostati "rezervisano" samo za pripadnike konstitutivnih naroda ili će i "ostali" dobiti to pravo, te da li će se 2020. konačno održati Lokalni izbori u Mostaru. Ovo su samo neka od pitanja čiji će se odgovori pokušati pronaći na seriji sastanaka koji započinju naredne sedmice, 14. novembra.

Tada će se u Sarajevu sastati ekspertski timovi Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, što je jedan od zaključaka posljednjeg sastanka delegacija tih stranaka. Obje strane se, kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović, približavaju definiranju principa, a postoji i, dodaje, spremnost za postizanje kompromisa.

- Valja implementirati presude Ustavnog suda, a jednako tako i presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, paralelno – poručio je Izetbegović.

I predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da se trebaju provesti odluke domaćih i međunarodnih sudova, a insistira na okviru koji bi podrazumijevao "legitimno predstavljanje".

- Mi ćemo se slijepo držati Ustava BiH, zagarantirane konstitutivnosti hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda u tom Ustavu i odluka Ustavnog suda, a nekoliko ih ima, koje govore o legitimnom političkom predstavljanju i ulozi konstitutivnih naroda u BiH - izjavio je Čović.

Iako su sagovornici bili škrti na detaljima, poprilično je indikativna ocjena predsjednika HDZ-a BiH, koji je kazao da se rješenja mogu naći, te da su "ona bila na stolu posljednjih nekoliko godina".

Jedino rješenje koje je tokom posljednjih nekoliko godina bilo na stolu, a koje podrazumijeva provedbu većine relevantnih odluka, jeste ono koje je ponudio nekadašnji evropski komesar za proširenje Štefan Füle. Uz njegovo posredovanje je 2013. i 2014. godine organiziran niz sastanaka kojima su prisustvovali lideri svih parlamentarnih stranaka u BiH, ali koji nisu rezultirali dogovorom.

Šta je podrazumijevao takozvani "Füleov model"?

Njegovom implementacijom bi se, prije svega, riješila i implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" i to na način da bi se uklonile etničke odrednice članova Predsjedništva BiH.

Jedan član Predsjedništva BiH bi bio kandidat sa najvećim brojem osvojenih glasova u Federaciji BiH, dok bi drugi bio onaj čiji se izbor uvjetuje i vezuje za podršku u onim kantonima u kojima prvi nije imao većinsku podršku.

Taj prijedlog su prihvatile gotovo sve parlamentarne stranke, osim HDZ-a BiH, odnosno predsjednika te stranke Dragana Čovića. Zanimljivo je da bi upravo on, da je taj model prihvaćen, danas vjerovatno bio član Predsjedništva BiH. Predsjednik HDZ-a je tražio još veće garancije, odnosno "fiksiranje" kantona u kojima njegova stranka ima najveću podršku kao onih u kojima se bira član Predsjedništva BiH.


Pregovori lidera uz posredovanje Štefana Fülea

Nije samo izbor članova Predsjedništva BiH bio sporan za HDZBiH. To je stranci smetao i prijedlog koji se odnosio na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

"Füleov model" je podrazumijevao uvođenje kluba predstavnika "Ostalih", koji bi brojao tri delegata, jednog iz entiteta RS i jednog iz FBiH. Međutim, iz HDZ-a BiH je zahtijevano da se ugradi norma da se sve odluke u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH donose većinom delegata u svakom od klubova konstitutivnih naroda, što bi u praksi značilo dodatni prostor za blokade.

Odluke Evropskog suda za ljudska prava, naročito one u predmetu "Sejdić i Finci", ne mogu se provesti samim izmjenama Izbornog zakona BiH, već provedba te odluka podrazumijeva i potrebu izmjena Ustava BiH, što znači potrebu stvaranja šireg konsenzusa parlamentarnih stranaka.

Dom naroda FBiH

Kada bi se riješilo pitanje izbornog zakonodavstva za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, krupna prepreka konačnom dogovoru ostaje način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

U posljednjih nekoliko godina se na pregovaračkim stolovima našlo i više prijedloge koji su se odnosili na Dom naroda FBiH, a s ciljem provedbe odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić". Dva prijedloga, jedan HDZ-ov i jedan SDA-ov, "oboreni" su u Parlamentarnoj skupštini BiH, a niz sastanaka uz posredovanje Ambasade SAD-a, Delegacije Evropske unije u BiH i uz stručnu pomoć Venecijanske komisije je okončan neuspjehom, ponovo zbog odbijanja HDZ-a BiH.

HDZBiH je insistirao na modelu prema kojem bi se delegati u Klubu hrvatskog naroda birali samo iz sedam kantona i to samo onih u kojima ta stranka ima dominantnu podršku. Tako bi, primjera radi, Hrvatima iz Kantona Sarajevo bilo uskraćeno pravo na izbor u Dom naroda.

U istom prijedlogu je HDZBiH predložio i svoj model izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno takozvani "A-B-C model", koji bi podrazumijevao formiranje ad hoc izbornih područja na teritoriju FBiH, iz kojih bi se neposredno birali članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

U izborno područje A bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima, prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda. U izborno područje B bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima živi više od dvije trećine hrvatskog naroda, dok bi sve ostale izborne jedinice činile izborno područje C.

- Za člana Predsjedništva BiH izabran je Hrvat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima, uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko navedeni kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne nađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova - navodi se u HDZ-ovom prijedlogu.

Uprkos tvrdnjama o približenim stavovima, nerealno je očekivati da će se pitanje izmjena izbornog zakonodavstva riješiti u ovoj godini, a razlog nije samo blokada rada Parlamentarne skupštine BiH već i kompleksnost pitanja koje političke strukture u BiH nisu uspijevale riješiti u proteklih deset godina.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije