Zastupnici sa kojima smo razgovarali naveli su kako se malo govorilo o realizaciji donesenih zaključaka, te da smatraju kako nisu napravljeni značajniji pomaci. A sve više njih smatra da je glasanje za neke zaključke i inicijative na sjednicama Skupštine KS besmisleno jer se na kraju i ne realiziraju.

Gledajući razmjere štete nastale nakon posljednjih poplava koje su naročito pogodile sarajevske općine Novi Grad i Ilidžu, te Trnovo, čini se ili da mjere koje su izglasane na sjednici nisu provedene ili nisu imale smisla.

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Dževad Poturak za Faktor je kazao kako nije prisustvovao toj sjednici Skupštine, te da nije upoznat da li su zaključci realizirani, ali da "odgovorno tvrdi da ministri u ovom sazivu Vlade KS ne odgovaraju na pitanja zastupnika u Skupštini KS koja im oni postavljaju" te da zbog toga ne vidi korist od postavljanja pitanja ili inicijativa uopće.

VEZANI TEKST - Slikanje na bageru nije bilo dio mjera za spas od poplava, ali jesu ovi zaključci Skupštine KS i očito se ne provode

Sead Milavica, zastupnik u Skupštini KS, za Faktor kaže da, koliko je on upoznat, nije ništa urađeno kada su ti zaključci Skupštine u pitanju.

- Čini mi se da je tu inicijativu pokretao i moj kolega Senad Hasanović, tražio je vanrednu sjednicu po tom pitanju, međutim mislim da nije realizirano ništa od tih zaključaka. Zaključci Skupštine ne mogu obavezivati lokalnu samoupravu da nešto uradi ili ne uradi. Mi ne trebamo to rješavati zaključkom već zakonom – kazao je Milavica.

Naveo je da je "u suštini stvar političke prirode".

- Sami zaključci se slabo implementiraju. Ja sam imao dosta inicijativa, imate moju inicijativu o kladionicama koju je Skupština izglasala, a nikad ništa nije bilo od toga već dvije godine. Potpuno je bismisleno postalo i predlagati bilo kakve inicijative jer da bi došlo do realizacije prođe vremena. Može doći do realizacije, a može da ne dođe nikad. Hiljadu faktora na to utječe, od političke situacije pa nadalje. Obesmišljeni su zaključci Skupštine. Prema mom mišljenju, to treba da radi Vlada, a ne Skupština. Vlada je najodgovornija da komunicira sa lokalnom samoupravom, sa načelnicima, da donosi urbanističke planove i sve ostalo što treba da se radi. Sve je vrlo jasno opisano u zakonu. Ako treba neki dodatni podzakonski akt promijeniti, to mi možemo, ali zaključkom se ništa ne rješava – zaključio je Milavica navodeći da se to može ili ne mora provesti.

Zastupnica Amra Hasagić kaže da iako je u 2019. godini održana tematska sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj je prezentovana analiza stanja pojave poplava kao i prijedlog mjera rješavanja poplava, ta sjednica nije imala apsolutno nikakav utjecaj.

- Iako je tadašnji direktor Kantonalne uprave civilne zaštite jasno naglasio da postoji značajna mogućnost za poplave na području općina Ilidža, Novi Grad, Trnovo, Hadžići, Vogošća i Ilijaš, možemo vidjeti da vladajuću većinu to ne zanima vjerovatno iz razloga što tada, a i sada te općine, uz izuzetak Ilidže, ne predstavljaju pogodan politički ambijent za stranke "Trojke". Najbolji primjer navedenog jeste nedostatak brige vladajućih struktura o problemima urbanizacije i neadekvatnog upravljanja vodama koji je kulminirao gašenjem ministarstva čija je ovo nadležnost, ali evidentno raspodjela "plijena" ima prioritet nad potrebama građanki i građana Sarajeva – navela je Hasagić, te dodaje:

- Kada govorimo o implementaciji zaključaka predloženih na samoj sjednici, doživjeli su sudbinu svakog akta donesenog od "Trojke", postali su "šarena laža" kojom se u datom momentu dezavuisala javnost. Umjesto konkretnih poteza sličnih vladi u mandatu 2014/2018, koja je uložila skoro četiri miliona u sanacije navedenog problema.

Ranije je u razgovoru za Faktor Dalila Jabučar, direktorica Instituta za hidrotehniku Sarajevo (HEIS), koja je glavni istraživač u oblasti hidrauličkog inženjerstva sa više od 25 godina iskustva, a čija specijalnost uključuje između ostalog i upravljanje rizikom od poplava, kazala da je 2012. godine izrađen Operativni plan odbrane od poplava za Kanton Sarajevo.

VEZANI TEKST - Dalila Jabučar, direktorica HEIS-a: Plan odbrane Sarajeva od poplava je izrađen 2012. godine, od tada je malo urađeno

- Tamo stoji da kada su padavine više od 40 milimetara u jednom danu, mora se krenuti u akciju upozorenja. Mi smo sada imali više od 100 milimetara. U sklopu operativnog plana smo identificirali sva područja koja su potencijalno rizična po pitanju plavljenja. Onda je Kanton Sarajevo počeo raditi na rješavanju pojedinih problema, međutim, sve je to malo i svodi se na čišćenje i održavanje korita. Ono što je ključna stvar je spremnost za brzo reagovanje i redovno održavanje korita. Željeznica i Miljacka su bujice. One za vrlo kratko vrijeme narastu i zato što su bujice nose sa sobom jako puno nanosa i smeća koje usput bacimo. Ja bih sada, da mogu da odlučujem, išla od kuće do kuće i popisala do kog je nivoa voda bila. Ovo je važan podatak koji može pomoći u pripremi planova brze reakcije, kao i mjera koje mogu smanjiti buduće štete jer kada se kaže da se ovakve poplave dese jednom u 100 godina, to nije istina. To je poplava koja se 100 posto javi barem jednom u 100 godina, ali vjerovatnoća je 50 posto da se može javiti dva puta u 100 godina. I to ne znači u prvoj i 50 godini, nego može biti u prvoj i drugoj godini. Niko ne garantuje da se ne može desiti iduće godine – upozorava Jabučar.

I dok struka upozorava da se poplave mogu ponavljati iz godine u godinu dok se ne realiziraju značajni projekti, Skupština KS glasa za zaključke koji se ne realiziraju ni u jednom mandatu Vlade KS, a građani sami saniraju štete nastale usljed poplava i nadaju se da neće biti novih vremenskih neprilika.