VEZANI TEKST - Ured disciplinskog tužioca formirao predmet protiv Gordane Tadić

Predmet je registrovan po službenoj dužnosti, a na osnovu medijskih objava koji se odnose na naplatu spornih troškova najma stana u Sarajevu.

Od formiranja Tužilaštva BiH, u januaru 2003. godine, niti jedan glavni tužilac do sada nije završio svoj mandat, a da ga nisu pratili skandali i kontroverze, objavio je RSE. 

Marinko Jurčević, koji je bio prvi glavni tužilac ove institucije, 2008. godine je otišao na bolovanje, nakon čega je uslijedila i ostavka na ovu poziciju. Nakon ostavke, Jurčević se više nikada nije vratio poslovima u pravosudnim institucijama. Kasnije je kao razlog navodio brojne pritiske kojima je bio izložen, ali je i za RSE svojevremeno izjavio da se sa mjesta glavnog tužioca sklonio, jer je, kako je rekao, "vidio da dolaze podobne tužioci i sudije".

Nedugo nakon odlaska Jurčevića, VSTV BiH je 2008. godine imenovao Milorada Barašina za glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Međutim, ni Barašin nije slavno završio svoju karijeru na mjestu glavnog tužioca.

Skoro godinu dana trajala je istraga o Barašinovim "neprimjerenim kontaktima" sa pripadnicima kriminalnog miljea. Fotografije, videosnimci i na kraju izvještaj Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), potvrdili su medijske napise kako je glavni tužilac Milorad Barašin bio u kontaktu s osobama za koje se sumnja da su krijumčarile oružje iz BiH u zemlje koje su pod embargom Ujedinjenih nacija (UN). Naime, u izvještaju OSE-e Barašin se dovodio u vezu sa Slobodanom Tešićem, koji se zbog šverca oružja nalazi na UN-ovoj crnoj listi, te direktorom njegove firme u BiH "Bosnia spec eksport" Draganom Kapetinom, sa kojim je glavni tužilac bio u stalnom telefonskom kontaktu.

Na ovaj način Barašin je, kako je tada naveo VSTV BiH, doveo u pitanje kredibilitet Tužilaštva i bio je suspendovan sa mjesta glavnog tužioca do okočanja disciplinskog postupka. Postupak je okončan tako što su predstavnici Prvostepene disciplinske komisije i Milorad Barašin napravili Sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti.

Barašin je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog državnog tužioca 2011. godine, kao i premještanjem na mjesto tužioca u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH. Tom prilikom smanjena mu je i plata na iznos od deset posto u periodu od tri mjeseca. Preminuo je 2018. godine.

Nakon smjene Barašina, poziciju glavnog tužioca u državi je preuzeo Goran Salihović, koji je prije toga obavljao dužnost predsjednika Općinskog suda u Sarajevu. Salihović je na dužnost glavnog državnog tužioca stupio 1. februara 2013. godine. Tri godine kasnije, 2016. godine, Salihović je suspendovan i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i sadašnji član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Goran Salihović suspendovan u septembru 2016. godine 

Povod za pokretanje istrage su transkripti presretnutih telefonskih razgovora između Milorada Dodika i novinara Mate Đakovića, a u kojima se, navodno, potvrđuje da će istraga protiv Dodika u slučajevima "Pavlović banka", "Bobar banka", i aferi "zlato" biti obustavljena.

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti. Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu.

Ovaj predmet je do sada bio u nadležnosti tri suda (Suda BiH, Općinskog suda Sarajevo i Kantonalnog suda).

Salihović je krajem januara 2019. negirao krivicu u Sudu BiH, a ubrzo je, početkom februara iste godine, taj Sud donio rješenje kojim se postupak protiv njega prenosi na Općinski sud, zbog, kako je tada obrazloženo, "osiguranja nepristrasnog i pravičnog suđenja". 

Općinski sud Sarajevo je kasnije opozvao ročište kada je suđenje trebalo početi i donio rješenje kojim se proglašava nenadležnim za odlučivanje u ovom predmetu, nakon čega je spis dostavljen Sudu BiH na odluku o prijenosu vođenja krivičnog postupka nadležnom sudu. Sud BiH je, po zaprimanju rješenja, predmet vratio Općinskom sudu, uz odgovarajuće obrazloženje, da bi spis, zbog zaprijećene kazne, potom bio upućen Kantonalnom sudu Sarajevo na rješavanje. Suđenje Salihoviću je u toku i vodi se pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Posljednje ročište održano je u februaru ove godine.

Sve koruptivne radnje dosadašnjih glavnih tužilaca u BiH otkrili su bosanskohercegovački novinari.

Nakon Salihovićeve suspenzije, u septembru 2016. godine, odlukom VSTV-a BiH Gordana Tadić imenovana je za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Prije toga obavljala je funkciju zamjenice glavnog tužioca. U januaru 2019. godine imenovana je za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

- Činjenica da do sada niti jedan glavni tužilac državnog tužilaštva nije završio svoj mandat govori o tome da je BiH u stvari zarobljena država, u kojoj pojedinci u pravosudnom sistemu mogu da rade šta hoće, a nerijetko su i sami dio velikih afera - kaže za RSE Branislav Borenović, član posebne istražne komisije Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu.

Posebna Parlamentarna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu, čiji je Borenović član, formirana je u maju 2019. godine, nakon još jedne afere u pravosuđu, pod nazivom "Potkivanje".

VEZANI TEKST - Afera "Potkivanje Tegeltije": Tužilaštvo BiH preko noći promijenilo tužioca

U ovoj aferi nisu učestvovali glavni tužioci, ali se u njoj spominjao prvi čovjek, odnosno predsjednik VSTV BiH Milan Tegeltija.

U toj aferi se na videosnimku Tegeletija dovodio u vezu sa koruptivnim radnjama, odnosno da je preko posrednika, inače službenika SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u bh. pravosuđu. Tužilaštvo BiH kasnije je podiglo optužnicu protiv aktera, a Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

Kritike Evropske unije 

Stanje u pravosuđu je kritikovala i Evropska unija (EU).

Evropska komisija (EK), u junu ove godine, upozorila je VSTV BiH da bi mogla da obustavi dalje finansiranje reforme pravosuđa u BiH, koje realizuje preko tog vijeća.

U pismu koje su uputili predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji napomenuli su kako se predugo čeka na reforme pravosuđa, te da je "stanje pravosudnog sistema razlog za zabrinutost".

Tada su iz Ureda glasnogovornika EK u Briselu potvrdili za RSE da “zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a BiH.

Reinhard Priebe, nezavisni pravni stručnjak i njemački sudija 

Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe), nezavisni pravni stručnjak i njemački sudija, koji je radio u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji na unapređenju pravosudnog sistema, u svom specijalnom izvještaju na 25 strana, ukazao je na zabrinjavajuće nedostatke, koji je predstavljen početkom decembra 2019. godine u Briselu.

Na loše stanje u pravosuđu godinama ukazuju i nevladine organizacije u BiH.

VEZANI TEKST - Afere koje su potresle državu: U Tužilaštvu BiH tvrde da rade, a kad će rezultati, ne zna se

U posljednjem izvještaju Transparency International BiH (TI BiH) iz 2018. godine, navodi se da pravosuđe u BiH ne funkcioniše, a da reforma, u koju je međunarodna zajednica uložila više destina miliona eura, nikada do kraja nije urađena.

- U toku je desetine disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija, a posljednji monitoring procesuiranja korupcije pred sudovima u BiH, kaže da pravosuđe u BiH već godinama pokazuje konstantan pad efikasnosti u procesuiranju korupcije - navodi TI BiH.

Reforma pravosuđa u BiH traje od 2003. godine i do sada su, prema podacima TI BiH, brojni donatori, među kojima preovladava EU, uložili oko 50 miliona eura.