open-navfaktor-logo
search
Slab učinak
Sjednica VSTV-a: Glavni tužilac Kajganić loše rezultate pripisao policiji
Prezentirajući izvještaje o radu, kao i rješavanju predmeta korupcije i organiziranog kriminala članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, glavni tužitelji četiri tužilaštva u BiH su negativne rezultate pripisali slaboj ili nikakvoj angažiranosti policijskih struktura u dostavljanju izvještaja o početku krivičnih djela, dok je predsjednik Državnog suda ukazao i na manjak optužnica za ratne zločine.
22.03.2023. u 18:25
get url
text
Sjednica VSTV BiH

Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, rekao je pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) da je u 2022. godini podignuta manja optužnica protiv manjeg broja osoba za djela korupcije i organiziranog kriminala nego u prethodnoj godini, ali da je razlog tome i to što se u 2021. više od 50 posto optužnica odnosilo na akcizne proizvode.

On je kazao da bi rad na ovim predmetima ubrzao i povećao proaktivnost policijskih agencija koje sve rjeđe dostavljaju izvještaje o početku djela.

- U 2022. godini Tužilaštvo nije primilo nijedan jedini izvještaj za početak korupcije - rekao je Kajganić, te podsjetio da je Državno tužilaštvo podiglo optužnicu na temelju dokaza dobivenih putem međunarodne pravne pomoći, a u pogledu dešifrovanih aplikacija Sky i Anom koje su razotkrile 15 osoba od kojih su neki dio policijskih, sudskih, odnosno advokatskih redova, prenosi BIRN BiH.

- Formirao sam tim tužitelja za Sky i Anom predmete, u njemu radi deset tužitelja, uvjetno rečeno najbolje što Tužilaštvo ima, podredili su sve što znaju procesuiranju navedenih predmeta - naveo je on.

Predstavljajući izvještaj Javnog tužilaštva Republike Srpske za predmete visoke korupcije i organiziranog kriminala, tužitelj Miodrag Bajić kazao je da se u zadnjem periodu desila poplava krivičnih djela koja ranije nisu postojala, što je povećao obim prijava njihovom tužilaštvu na više od 200 prijava u raznim fazama.

On je kazao da im je rad na predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala bio izazovan jer su u radu samo šest tužitelja imali povećan broj prijava, ali da je unatoč tome zadovoljan, jer su tužioci imali normu iznad 100 posto na kraju godine.

Bajić je kazao da bez zajedničkog rada policije, tužilaštva i suda neće biti značajnijih rezultata, jer je praksa pokazala da visokopozicionirani policijski službenici postavljeni od politike ne pomažu u istragama, odnosno štite korupciju počinjenu od tih politika.

- Bez kontrole nad barom malim dijelom specijaliziranih policijskih snaga, mi jednostavno nećemo imati značajnije postignute rezultate - rekao je on.

Tokom izlaganja se pozivao na predmete visoke korupcije u kojima su najznačajnije osobe iz policijskih struktura i pozicija moći svjedočile u korist optuženih, zbog čega je nastala ogromna šteta po državu.

- Šteta koja je proizašla iz "korona ugovora", gdje su takva kršenja bila višestruka uvećanja cijena i takva šteta nastupila je da je meni fascinantno da su ljudi na tako grub način kršili zakon - rekao je on.

Glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta BiH Zekerija Mujkanović kazao je da je trenutno u radu ove institucije 11 predmeta protiv 29 osoba, a da su do sada donesene presude u deset predmeta protiv 11 osoba.

- Nije podignuta nijedna optužnica niti je obustavljena istraga ni za jedan predmet - kazao je on.

On je dodao da ne dobivaju dovoljno policijskih izvještaja koji bi doprinijeli podizanju optužnice za korupciju i kriminal, tražeći veću proaktivnost i angažiranost u radu.

Članovi Vijeća su kroz diskusiju navodili da tužilaštva i bez policijskih izvještaja mogu raditi na predmetima i istragama, ali da je suradnja svih institucija daleko bolja opcija.

Glavni federalni tužilac Munib Halilović kazao je da je u njihovoj nadležnosti riješen 731 predmet korupcije, navodeći da su samo tri tužilaštva iz Federacije, Sarajevsko, Tuzlansko i Bihaću, imala u zbirci 600 predmeta.

- Broj optužnica koje imamo sada iznosi 167 iz ovih oblasti, od čega je 113 iz visoke korupcije - rekao je Halilović, pojašnjavajući da podaci pokazuju postotke iznad 90, što bi se moglo tumačiti kao pozitivan napredak, ali bi se razlaganjem statistike vidjelo da je malo ispod drugačije površine.

On je rekao da su i oni doprinijeli negativnoj percepciji građana jer se, između ostalog, ne trude javnosti prezentovati pozitivne rezultate, ali i da nisu dovoljno glasni u isticanju svojih potreba za unapređenje pravosuđa.

Predsjednica Vrhovnog suda FBiH Vesna Stanković-Ćosović je, predstavljajući izvještaj o radu, kazala da izvještaj pokazuje kontinuirani napredak u radu ove institucije, sa značajnim smanjenjem broja neriješenih i prenesenih predmeta.

Od ukupno 7.310 predmeta, više od 3.000 predmeta je preneseno, a ovaj sud je riješio više od pet hiljada predmeta, dok je ostalo neriješeno preko 1.600, kazala je Stanković-Ćosović.

- Veliku pažnju smo posvetili predmetima ratnih zločina, radimo kvartalne planove u rješavanju ovih predmeta. Mi smo 18 predmeta prenijeli iz prethodnog perioda, završili 21, ostalo neriješeno 22 predmeta - istakla je ona.

Nakon napomene da skrati izlaganje izvještaja o radu, a koji je ranije dostavila članovima Vijeća i koji su analizirani, Stanković-Ćosović je dogovorila ograničenje vremena.

- Ocjenjujete me, ne možete me ograničiti. Ja hoću da dobijem dobru ocjenu - kazala je ona.

Predsjednik Federalnog tužilaštva Halilović kazao je da je, od preko dvije hiljade predmeta, ostalo neriješeno 54.

- To je jako mali postotak, radi se o onim predmetima koje tehnički nije bilo moguće riješiti - rekao je on, dodajući da je i povećan broj predmeta u suđenju pred Vrhovnim sudom, što dodatno otežava posao tužiteljima.

U pogledu nezadovoljstva javnosti zbog broja neriješenih ratnih zločina, odnosno predmeta ratnih zločina, on je kazao da je nezadovoljstvo neopravdano, jer je to prirodan ishod.

- Naprosto je prirodno da jedan broj predmeta ostane neotkriven - rekao je on, smatrajući da će jedan broj predmeta ratnih zločina zauvjek ostati neotkriven zbog smrti počinilaca i svjedoka, odnosno proteka vremena od početka zločina.

Izlažući izvještaj o radu Državnog tužilaštva za prošlu godinu, Kajganić je rekao da su zadovoljni ostvarenom normom rada i postignutim uspjesima, da je u prethodnoj godini podignuto 20 optužnica protiv 62 lica. Kazao je da su u protekloj godini automatski uspostavili TCMS sustav, čime se svi novozaprimljeni i presignirani predmeti dodjeljuju automatski putem sustava, čime su uspostavili objektivnost postupanja.

- Izgradili smo bezbjedonosno područje i izvršili provjere svih zaposlenih u Tužilaštvu i nikome nije oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima - kazao je on, dodajući da je povećana razina transparentnosti i otvorenosti prema javnosti, navodeći usvajanje Strategije za komunikaciju, kao i njegovu odluku, kojom se potvrđene optužnice objavljuju javno na stranici Tužilaštva BiH.

- Do sada smo objavili preko stotinu potvrđenih optužnica i nismo imali nijedan negativan primjer, odnosno ništa ne ukazuje da je ova odluka donijela do bilo kakve negativne posljedice - rekao je on, dodajući da su već uočili pozitivnu praksu u pogledu objavljivanja informacija u vezi s ratnim zločinima u medijima u kojima se sada uglavnom objavljuju potpune informacije iz optužnica.

On je rekao da je na poziciji zamjenika Posebnog odjela za ratne zločine imenovan tužitelj Ivana Matešića i da je to pokazalo najbolje rezultate u 2022. godini.

- Mi smo riješili 105 KTRZ predmeta, sada u radu imamo 280 predmeta. Ovom dinamikom bismo mogli za dvije godine sve riješiti - kazao je on i podsjetio da trenutno u 280 predmeta imaju 102 optuženika koja su nedostupna i nalaze se u zemljama regije ili drugim, čime je više od trećine nedostupno.

Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH je, predstavljajući izvještaj o radu ovog suda za 2022. godinu, rekao da je situacija kritična u Odjelu ratnih zločina jer nemaju dovoljan broj optužnica kako bi vijeće radilo u punom obimu. On je rekao da je iz ovog odjela raspušteno jedno vijeće, ali mu je potreban dodatni broj sudija u narednom periodu.

- Ne znamo koji će nam broj sudija trebati u narednom periodu. Imamo situaciju gdje je u pripremi zakon o sudovima BiH i čini mi se da ćemo sada najbliže usvojiti zakon gdje će se osnovati Apelacioni sud, koji neće biti u Sarajevu i imat ćemo situaciju gdje određen broj sudija neće htjeti napustiti sud - kazao je Debevec.

Sanela Gorušanović Butigan kazala je da ima informaciju da će novi sud biti smješten u Istočnom Sarajevu, na šta je Debevac rekao da nema takve informacije i da je to samo jedna od preporuka Venecijanske komisije, koja se ne mora ispoštovati.

Debevec je, između ostalog, kazao da je ostvarena kolektivna norma Suda od 160 posto i veća je u odnosu na prethodnu godinu.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.