Na taj dan, u noći 24. jula 1992. u logoru Keraterm je počinjen masakr koji haško tužilaštvo opisuje kao "jedan od pojedinačno najtežih zločina izvršenih tokom bosanskog rata". Posmrtni ostaci ubijenih su ekshumirani u masovnim grobnicama Stari Kevljani, Jakarina Kosa, Tomašica.

Koncentracioni logor "Keraterm" je uspostavljen od Kriznog štaba općine Prijedor. Kroz koncentracioni logor je u periodu od njegovog otvaranja 24. maja do njegovog zatvaranja 5. augusta prošlo oko 3.000 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Do danas su evidentirana 371 ubijena logoraša ovoga logora. Najveći broj ubijenih, njih 350 je sa područja lijeve obake Sane
odnosno Mataruškog Brda. Pojedinačno po naseljima najviše ubijenih logoraša ja iz Rakovčana 103, Čarakova 79, Hambarine 76...

Logor u fabrici keramike

Većina zarobljenih muškaraca je bila u životnoj dobi od 15 do 60 godina. U logoru je u jednom periodu bilo zatočeno i nekoliko žena. U jednom od procesa pred haškim tribunalom zaštićena svjedokinja H je svjedočila o zlostavljanju u logoru Keraterm.

Logor je formiran na mjestu prijeratne fabrike keramike u Prijedoru, u prostorijama koje su prethodno korištene kao skladišta gotovih proizvoda, označena brojevima od 1 do 4. To označavanje je ostalo i u periodu rada logora, o čemu su, pred sudom u Hagu, svedočili brojni, svjetski poznati logoraši logora Keraterm, kao što su Fikret Alić i Jusuf Arifagić.

Na ovaj dan, prema izjavama logoraša, uprava i čuvari logora su u tzv. "tricu" prvo pustili izduvne gasove i dim, da bi natjerali logoraše da nasilno izađu na ulazna vrata, a onda su organizovano, mitraljeskom vatrom, na licu mjesta ubili više od 190 logoraša logora Keraterm.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu je dokazane zločine u Keratermu naveo i u optužnici protiv predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, ali zbog njegove smrti postupak je prerano okončan.

Država nije ispunila obavezu prema logorašima

- Osim ovoga, mnogi od odgovornih lica iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS-a i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara logora, su pravomoćno proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama. Kaznama koje su svjetska potvrda i definitivna osuda, ali svakako nikada i adekvatna satisfakcija za torture i neljudske postupke koje su oni uzrokovali logorašima i njihovim porodicama. Tijela ubijenih logoraša iz logora smrti Keraterm su kasnije skupljana po različitim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose... - naglašavaju iz Saveza logoraša u BiH i dodaju:

Sve ovo, kao i zadnja kolektivna dženaza 16 nevinih žrtava, u Kamičanima, samo su ponovo potvrda da još uvijek država nije odala minimum priznanja žrtvama torture, koje su svoje živote, dijelove tijela i duha trajno položili u temelje naše Bosne i Hercegovine. Još uvijek, država nije ispunila svoju obavezu prema logorašima i prema istini, konačnim donošenjem adekvatnog Zakona o žrtvama ratne torture, kako na federalnom, tako i na državnom nivou. A godine prolaze, a svjedoci odlaze, a obaveza ostaje...! A kad se nešto iskreno hoće, onda se zaista i može, nađe se način...!?

Za zločine u logoru Keraterm osuđeno je i devet ratnih zločinaca iz Prijedora.

Pred haškim tribunalom osuđeni su:

1. Duško Sikirica - komandir logora na 15 godina zatvora
2. Zoran Žigić - komandir straže na 25 godina
3. Duško Tadić - stražar osuđen između ostalih zločina i za Keraterm na 20 godina
4. Predrag Banović - stražar osuđen na 8 godina
5. Dragan Kolundžija – komandir smjene osuđen na 3 godine
6. Damir Došen – komandir smjene osuđen na 5 godina
7. Milojica Kos – osuđen između ostalih zločina i za Keraterm na 8 godina

Pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su:

1. Dušan Fuštar – komandir smjene na 9 godina
2. Duško Knežević – bez službenog položaja , osuđen na 31 godinu zatvora

Zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca:

1. Biljane Plavšić – osuđena na 11 godina
2. Momčila Krajišnika – osuđen na 20 godina
3. Radoslava Brđanina – osuđen na 30 godina
4. Miće Stanišića – osuđen na 22 godine
5. Stojana Župljanina – osuđen na 22 godine

Svi presuđeni, osim dva stražara, su osuđeni po komandnoj odgovornosti što znači da direktni izvršioci zločina, ubice, nisu još uvijek procesuirani, ističu iz Saveza logoraša u BiH.