Sudeći po mehaničkom razaranju i rušenju u jami "Orasi" može se zaključiti da je centar eksplozije metana bio u pripremnom uskopu broj 207.

Ovaj uskop je razrušen po cijeloj dužini, pregrada oborena, a mehanizacija i elektroinstalacije oštećene. Iz ovog uskopa zračni udar se prenio preko vezne šipke u uskop broj 206, a razorio je križište i izvršio znatna oštećenja u osnovnom i vjetrenom hodniku i to oko 400 m zapadno i 300 m istočno od križišta.

Komisija nije mogla sa sigurnošću utvrditi od čega je na radilištu broj 207 došlo do eksplozije metana jer je ovo bilo razrušeno i zaplinjeno pa nije bilo moguće da se detaljno ispita stanje ugrađene elektroopreme, kablova, baterija, sklopki i drugog na osnovu čega bi se moglo zaključivati o neposrednom uzroku zapaljenja i eksplozije metana.

Komisija je utvrdila da je upoznavanje nadzornog osoblja i radnika sa planom odbrane u slučaju nesreće bilo nedovoljno, te da je radi toga kritičnog dana poslije eksplozije metana došlo da neorganizovanog paničnog povlačenja većine rudara upravo u pravcu odakle su smrtonosni plinovi i eksplozija dolazili.

Pored toga, nedovoljno upoznavanje radnika sa funkcijom i upotrebom samospasilaca odrazilo se na masovnost katastrofe. Radnici sa otkopnih radilišta (oko 140) predvođeni poslovođom i nadzornicima, pored toga što su odabrali sasvim pogrešan pravac povlačenja, prošli su pored otvorenog spremišta u kojem se nalazio 91 samospasilac, a niko nije ni jedan koristio, bez obzira što je njihova namjena upravo pomoć rudarima za prolazak kroz zonu zatrovanu ugljenmonoksidom do koncentracije do 1 posto. Nije bilo ugrađenih registratora za metan i ugljenmonoksid, te se ne zna kolika je koncentracija ovih plinova, a posebno "monoksida", bila poslije eksplozije.

Pretpostavlja se da nije bila visoka, zato što su članovi čete za spasavanje, čak i poslije pola sata nakon eksplozije, nalazili u otpremnom uskopu radnike koji su davali znake života i iznosili ih napolje, navodi se u publikaciji "Rudarska katastrofa, 7. juni 1965. godine", koju je 2002. godine štampao Rudnik mrkog uglja Kakanj.