Tradicionalno, na rođendan muzeja ulaz je slobodan, a kako nam je potvrdio direktor Mirsad Sijarić, posjeta je bilo, iako, zbog mjera zabrana i predostrožnosti uzrokovanih koronavirusom, znatno manje nego prethodnih godina.

- Puno je manji broj ljudi nego što smo inače navikli za 1. februar. Danas je bilo i ima još posjetilaca. Mi pozivamo ljude da dođu. Nadamo se da će ovo vrijeme brzo proći, ali to su stvari neke iznad nas na koje ne možemo puno uticati – ističe Sijarić.

Željno isčekuju proljeće kada će u Zemaljskom muzeju ponovo biti otvorena izložba "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba", prijeratna najveća postavka Odjeljenja za arheologiju koja već pune tri decenije zbog neuslovnosti tog dijela muzejskog objekta nije dostupna javnosti.

- Mi smo gotovo sve završili što se tiče našeg dijela- restauracija i konzervacija. Vetrine su spremne. Ostale su tehničke građevinske stvari koje su u procesu. Za dva-tri mjeseca će se i to završiti. Očekujemo da se na proljeće ta izložba otvori – dodao je Sijarić.

Za ovu godinu u planu imaju pristupiti i realizaciji velikih međunarodnih projekata koji se uglavnom tiču infrastrukture, elektroinstalacije, stolarije...

- Neke depoe ćemo uređivati, one koji su najkritičniji i sa najviše oštećenja. Bit će veliko gradilište, sve je to zahtjevno, ali su prilike koje se pružaju jednom u životu. Imamo priliku da smanjimo opasnost od daljeg propadanja i iskoristit ćemo je – pojasnio je Sijarić.

Podsjetimo, prva ideja o osnivanju Zemaljskog muzeja seže još u polovinu 19. vijeka, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti – Austro-Ugarske koja je donijela nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

Odlukom tadašnje Zemaljske vlade, Muzej je osnovan kao samostalna državna ustanova. Njegov prvi direktor bio je visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini, Kosta Hormann. Oktobra 4. 1913. svečano, uz prisustvo poglavara Zemaljske vlade – Oskara Potioreka, otvorena je današnja zgrada muzeja, čiji izgled je djelo slavnog arhitekte Karla Paržika.

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas. Muzej čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

Zemaljski muzej BiH svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, on je rodni list i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.