open-navfaktor-logo
search
Pitali smo psihologa
Šetić o potpunoj zabrani kretanja: Neki će osjećati psihičke posljedice
Na području Kantona Sarajevo osam je centara za mentalno zdravlje u kojima je zaposleno 16 psihologa koji ovih dana pružaju psihološku podršku građanima. U funkciji su i dvije telefonske linije (033/ 704 - 824 i 704 – 826), koje su otvorene 24 sata, a psiholozi koji se na njih javljaju rade u tri smjene.
03.04.2020. u 21:10
get url
text

Prema riječima Remzije Šetića, mr. psihologije, ljudi konstantno zovu. U početku su mnogi najviše zvali zbog zabrinutosti za cjelokupnu situaciju koju je izvala pandemija koronavirusa, no sada, kaže, uglavnom zovu oni koji imaju neke psihološke poremećaje.

- Mnogi su prije desetak dana osjećali anksioznost, strah, pa i paniku, ali kako vrijeme protiče najviše je poziva onih koji su i ranije imali određene poteškoće sa mentalnim zdravljem. Kriza koja traje treću sedmicu kod njih izaziva veće poteškoće u vidu anksioznih, psihotičnih poremećaja, depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja. Centri za mentalno zdravlje pružaju širok opseg usluga građanima Kantona Sarajevo i jako dobro smo i ranije bili organizirani, a sada smo se samo prilagodili novonastaloj situaciji – dodaje Šetić.

Ljudi se boje da će ostati bez posla

Otkriva kako ih najčešće zovu ljudi srednje životne dobi, ali i roditelji kako bi potražili savjet za svoju djecu koja sada vrijeme provode u kućama.

- Do prije nekoliko dana ljudi su uglavnom izražavali zabrinutost za koronavirus. Sada je sve više pitanja usmjerenih ka finansijskoj situaciji – da li će ostati bez posla, oni ili njihovi članovi porodice, i kako će onda nositi sa tim... Jako puno roditelja nas zove i pita – kada će se mjere kretanja za građane ublažiti i kada će se dozvoliti djeci da barem na sat dnevno izađu vani. To zanima i starije osobe, kojima je također zabranjen izlazak, a pogotovo one koji sami žive, a takvih je puno - navodi Šetić.

Na loš potez nekih zemalja i njegove posljedice, koje su kao mjeru prevencije uvele ultimativnu zabranu kretanja za neke kategorije stanovništva, ovih dana upozorio je i profesor psihijatrije na Univerzitetu u Ulmu Manfred Spitzer.

- Postoje dugoročna istraživanja koja pokazuju da je nakon karantina veća učestalost anksioznosti, poremećaja sna, posttraumatskog poremećaja. Nema razlika između starijih i mlađih, ili muškaraca i žena. Svi mogu patiti od toga – naveo je Spitzer za Deutsche Welle.

Autor knjige "Samoća - nepriznata bolest: bolna, zarazna, smrtonosna", kazao je da izolacija utječe na psihičko stanje i slabi imunitet, koji je najvažnije oružje u borbi protiv koronavirusa.

- Znamo šta jača imunološki sistem, a jedna od stvari je i izlazak vani. Najbolje naravno tamo gdje nema nikoga, recimo u šumu. Znamo da šetnja šumom u trajanju od jednog, ili bolje, dva sata dokazano jača imunološki sistem. Ostanak u kući šteti mu. To je posebno važno sa porodice sa djecom – kazao je Spitzer.

Na pitanje, kako pomoći građanima da se što bolje nose sa cjelokupnom situacijom, Šetić odgovara kako ovom problemu treba pristupiti sveobuhvatno i pratiti dalji razvoj stanja na terenu te iskustva drugih zemalja u okruženju.

- Mi smo se prve dvije sedmice odlično prilagodili svim mjerama. Nekim ljudima je potpuna izolacija i godila. Ali je istina da je onima koji žive u stambenim zgradama, pogotovo porodicama sa djecom, puno teže nego ljudima koji imaju svoje kuću i baštu u koju mogu izaći, prošetati i nešto uraditi u vrtu. Koliko mi je poznato, u Njemačkoj je dozvoljeno da se ulicom kreću po dvije osobe, pa čak i djeca. Mi sada imamo situaciju da nam se javljaju i internistički bolesnici kojima je, zbog zdravlja, preporučljivo da dnevno izađu sat ili dva i prošetaju, a nije im dozvoljeno – kaže Šetić.

Preživjeli smo mi puno goreg tokom agresije 

Mišljenja je da bi nakon svega određene mjere, koje su donesene, trebalo preispitati i utvrditi načine kako će se organizirati zdravstvene službe kako bi se takvim građanima pružile neke vrste pomoći i podrške, ali i kako bi im se omogućilo da mogu upražnjavati neke aktivnosti (poput šetnje) koje će doprinijeti njihovom boljem fizičkom i psihičkom zdravlju.

- Naravno, u takvim situacijama presudno je voditi računa o fizičkoj distanci i drugim mjerama predostrožnosti kako bi se izbjeglo širenje zaraze. No, vrlo je teško u ovom trenutku i ublažavati donesene mjere, jer ljudski faktor je presudan u prenošenju koronavirusa. Niko ne zna šta bi ublažavanje mjera sutra donijelo i da li bi ljudi poštovali socijalnu distancu – napominje Šetić.

Neminovno je, kazao je na kraju razgovora, da će kad se pandemija smiri, određene kategorije građana osjećati psihičke posljedice.

- Bit će reakcija na sve ovo i to je neizbježno i svi ćemo trebati biti na usluzi takvim ljudima kako bi se posljedice što prije i što bezbolnije sanirale. Ali, ono što me ohrabruje jeste saznanje da se naši ljudi znaju nositi sa ovakvim situacijama. Preživjeli smo mi i puno toga goreg tokom agresije na BiH i drugih životnih nedaća, pa smo opet uspjeli stabilizirati naše živote i nastaviti funkcionirati i raditi. I pored svega, čovjek ipak ima puno više adaptibilnih sposobnosti za mnoge situacije nego što mi to možemo predvidjeti – kazao je Šetić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.