Tužilaštvo Bosne i Hercegovine Hamzabegović je optužilo da je od 2013. do 2018. godine, u više navrata, učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći za potrebe državljana BiH, koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka, iako je znala da se navedene osobe bore na strani tzv. "ISIL-a", u okviru formacija - Jabhet al Nusra, Al Nusrah Front i drugim formacijama.

Radi se o formacijama koje su na temelju rezolucija UN-a, proglašene terorističkim organizacijama, čiji pripadnici svakodnevnim oružanim terorističkim akcijama, napadima na stanovništvo, ubijanjima, protupravnim zatočenima i drugim radnjama, provode terorističke aktivnosti na spomenutom području.

- Optužena ja znajući da se na spomenutom području nalazi i Muradif Hamzabegović, koji zajedno sa drugim državljanina BiH sudjeluje u terorističkim aktivnostima, te da dobijeni novac koristi za finansiranje tih aktivnosti, u više navrata osiguravala veće novčane iznose u valutama EURO, KM i CHF, te novac uplaćivala i osobno odnosila na područje Sirije, gdje je novac predavala Muradifu Hamzabegoviću, koji je prema prikupljenim dokazima, novac koristio za davanje plaća osobama koje učestvuju u terorističkim aktivnostima, kupovinu oružja i druge svrhe - navodi se u optužnici.

Muradif Hamzabegović, suprug optužene, prema ranijim navodima državnog Tužilaštva, bio je visokopozicionirani pripadnik takozvanog ISIL-a.

Predsjedavajući tročlanog Sudskog vijeća koje je donijelo presudu, sudija Branko Perić, u obrazloženju presude naveo je da je nesporno utvrđeno da je Sena Hamzabegović imala punomoć i raspolagala novcem u vlasništvu njenog supruga Muradifa, kao i da je u tri navrata boravila u Siriji, ali da Tužilaštvo ničim nije dokazalo da je ona dostavljala taj novac suprugu, niti je potkrijepilo tvrdnje o svijesti optužene za šta će taj novac biti upotrijebljen.

Radi se o novcu koji je Muradif Hamzabegović stekao nakon eksproprijacije zemljišta u njegovom vlasništvu, tako da se radi o njegovom ličnom novcu, stoga, kako je pojasnio Perić, ne stoji ni kvalifikacija Tužilaštva da je Hamzabegović prikupljala novac koji je potom slala suprugu u Siriju.

Perić je kazao i da je Sudsko vijeće već na samom početku procesa protiv Hamzabegović imalo "zanimljivu situaciju".

- Odbrana optužene na prvom ročištu je priznala da je ona triput išla u Siriju, gdje se sastala sa svojim suprugom Muradifom. Također, odbrana je priznala da je imala punomoć za raspolaganje novcem koji je njen suprug dobio na ime eksproprijacije nekretnina u njegovom vlasništvu. Ona je raspolagala tim novcem i to nije bilo sporno, ali ne na način da je ona to nosila, već neko drugi. S obzirom na ove nesporne činjenice, Sud se bazirao na one sporne. Da li je Muradif Hamzabegović bio član ISIL-a? Da li je optužena nosila novac i da li je znala da će on biti upotrijebljen za finansiranje terorističkih aktivnosti? - pojasnio je Perić.

Kazao je da se Vijeće baziralo na svijest i namjeru optužene da počini krivično djelo, a što je u konkretnom slučaju ostalo nedokazano.

- Utvrđeno je da je Muradif Hamzabegović bio član ISIL-a, kao i da se i sad nalazi u Siriji, te da je davao novac državljanima BiH koji se tamo nalaze, ali i da se istovremeno tamo bavio biznisom, da je obrtao novac i ulagao u nekretnine - kazao je Perić, te dodao da nije dokazano da je optužena, sa znanjem da će biti za to korišten, slala novac.

- Ona je imala punomoć i u njegovo ime podizala novac i to je sve što je Tužilaštvo dokazalo - rekao je sudija Perić, te dodao da je za Sud bila uvjerljivija tvrdnja odbrane da je ona taj novac ostavljala u teretani, gdje su ga preuzimale druge osobe koje su ga dostavljale Muradifu.

Perić je također kazao da ne postoje ni indicije da je optužena ideološki uopće bila bliska ISIL-u.

Također, njena ranija osuđivanost bila je u pravcu pomoći bijega osobama koje su migrirale iz ratom zahvaćenim područja, kazao je Perić.

Sena Hamzabegović je, naime, u septembru 2011. osuđena, po sporazumu o priznanju krivice, na uvjetnu kaznu od jedne godine s rokom kušnje od pet godina zbog pripadnosti organizovanoj grupi koja je krijumčarila ljude iz BiH u Švicarsku, a tada joj je izrečena i novčana kazna od 3.000 KM.

Sporazumom je Hamzabegović priznala da je tokom augusta 2009. prevozila migrante iz Slovenije u Švicarsku u vozilu švicarskih registarskih oznaka, te da je u tuzlanskom naselju Husino od migranata primila ugovoreni iznos novca i odredila ko će kojim vozilom biti prevezen iz BiH.

Senin suprug Muradif Hamzabegović je bio optužen u istom predmetu te je kasnije, zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i krijumčarenja ljudi, osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora i novčanu u iznosu od 20.000 KM.

Prema publikaciji Atlantske inicijative, Muradif Hamzabegović nije nikada odslužio ovu kaznu jer je u kasno proljeće 2013. godine otišao u Siriju.

Presudom koju je danas izrekao Sud BiH naloženo je ukidanje svih mjera zabrane Seni Hamzabegović koje su joj određene krajem novembra prošle godine, naloženo je da joj se vrate putne isprave, kao i privremeno oduzeti predmeti, odnosno tri mobitela, te ukine zabrana prelaska granice sa ličnom kartom.

Također, oslobođena je troškova krivičnog postupka. 

Ova presuda nije pravosnažna i na nju je dozvoljena žalba Apelacionoom odjeljenju Suda BiH.