Kolegij Zastupničkog doma državnog Parlamenta je najodgovorniji za rješenje novonastale blokade u zakazivanju konstituirajuće sjednice novog saziva ovog doma, smatra bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.

- Vidjet ćemo da li će reagovati visoki predstavnik, ali najveća odgovornost je na članovima Kolegija i ne može niko da radi posao umjesto njih, pa ni visoki predstavnik. Problem je što nema političke odgovornosti za nepoštivanje Ustava, zakona i poslovnika o radu institucija – kazao je Šehić.

Na sjednici Kolegija Zastupničkog doma u aktuelnom sazivu, a koja je održana jučer, nije utvrđen termin konstituirajuće sjednice novog saziva ovog doma. Razlog je što je članica Kolegija iz HDZ-a Borjana Krišto blokirala donošenje jedne, u suštini, formalne odluke o određivanju termina sjednice. Njeno obrazloženje je bilo da se treba dati vremena strankama da dogovore novi saziv Koelgija.

Naime, na konstituirajućoj sjednici bi novi članovi Zastupničkog doma trebali preuzeti mandate, položiti zakletvu, te bi trebali biti izabrani članovi Kolegija i komisije za pripremu izbora Vijeća ministara.

Međutim, važeći zakoni propisuju da do izbora članova Kolegija Domom predsjedava po godinama najstariji zastupnik, koji preuzima funkciju privremenog predsjedavajućeg. Najbolji primjer da Dom može raditi i sa privremenim predsjedavajućim je situacija nakon izbora 2010. godine, kada je Adnan Bašić nekoliko mjeseci obavljao funkciju privremenog predsjedavajućeg. Upravo zbog toga, obrazloženje Borjane Krišto kako je prerano za utvrđivanje termina sjednice i kako treba dati vremena strankama da se dogovore o novom sazivu Kolegija, gubi svaki smisao.

Što se tiče Centralne izborne komisije, u svom saopćenju su kazali kako nisu nadležni za sazivanje i održavanje konstituirajućih sjednica tijela čiji su članovi izabrani na izborima.

Povodom nezakazivanja konstituirajuće sjednice kontaktirali smo i OHR.

- U skladu sa Ustavom BiH, inauguralna sjednica novog saziva Parlamenta mora se sazvati u roku od trideset dana od dana kada Centralna izborna komisija potvrdi rezultate izbora. OHR očekuje od svih političkih stranaka da brzo i neometano pristupe formiranju vlasti - navodi se u odgovoru OHR-a. 

- U skladu sa relevantnim propisima od dana donošenja odluke o potvrđivanju izbornih rezultata počeli su da teku rokovi za sazivanje konstituirajućih sjednica organa vlasti za koje su izbori provedeni i ta aktivnost ne zavisi od CIKBiH niti od dostave uvjerenja o dodjeli mandata – saopćeno je iz CIK-a.

Šehić je upozorio i na još jedan problem u vezi sa obavljanjem dosadašnjih funkcija i onih na koje su pojedini političari izabrani na ovogodišnjim izborima.

- Mi imamo vlade u tehničkom mandatu. U nekim zakonima je navedeno da se može istovremeno, dok se ne izabere nova vlada, može obavljati i funkcija člana Predsjedništva. Međutim, jedino rješenje je, kao što je urađeno u Hrvatskoj, da se, ako je neko ministar, a izabran je na izborima u parlament, uvede takozvani zamjenski zastupnik, koji će ga samo mijenjati dok se ne izabere vlada, jer ćemo imati problem i sa Vijećem ministara – napomenuo je Šehić.

Krajnji zakonski rok za održavanje konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma državnog Parlamenta ističe mjesec nakon donošenja odluke o potvrđivanju izbornih rezultata, odnosno 6. decembra.