SAD je napravio prvi korak da bi prodrmao EU koji je zabavljen svojim problemima. Tako će Washington dovesti zemlje zapadnog Balkana za pregovarački sto, piše u autorskom tekstu za DW Christian Schwarz-Schilling.

Na konferenciji Bledski strateški forum u Sloveniji govorilo se između ostalog i o pitanjima integracije zemalja zapadnog Balkana u EU. Njoj su prisustvovali  ministri vanjskih poslova tih zemalja. No, upadljivo je malo bilo ministara vanjskih poslova članica EU-a.

Gost koji je svakako privukao najveću pažnju bio je Amerikanac Matthiew Palmer na svojoj funkciji novoimenovanog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.

SAD je sada preuzeo inicijativu i učinio prvi korak da bi prodrmao EU koji je zabavljen vlastitim problemima i da bi se zemlje zapadnog Balkana ponovno dovele za pregovarački sto te riješile nesuglasice koje traju već skoro 20 godina.

SAD ne želi prepustiti regiju ruskom utjecaju

Zapravo je bio zadatak EU-a da energično radi na problemima regije i evropskoj integraciji tih zemalja. Tokom 1990-ih godina, kada su Bosna i Hercegovina, a kasnije i Kosovo bile umiješane u užasne ratove, inicijativa SAD-a bila je ta koja je stvari na Balkanu iznijela na pravi put.

Prema našim iskustvima, ipak su samo ona rješenja koja usuglašavaju Amerika i Evropa uspješna i trajna. Sve dosadašnje akcije Brisela bile su previše mlitave i nisu zaista vodile k cilju. Zato je inicijativa SAD-a pohvalna, iako se nekim Evropljanima sigurno ne sviđa.

Jedan dobar poznavatelj regije, profesor Daniel Serwer, rekao je da predsjednik Trump pred predsjedničke izbore sljedeće godine želi uknjižiti još jedan uspjeh – u vezi sa zastojem u dijalogu između Srbije i Kosova. Smatra se i da SAD ne smije tek tako prepustiti regiju ruskom utjecaju, jer je on ionako postao vrlo jak.

Svi su složni da je fokus Matthiewa Palmera na Kosovu. Diskusija o opasnoj "razmjeni teritorija" između Kosova i Srbije, s katastrofalnim posljedicama po Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije, nakon berlinske konferencije o Zapadnom Balkanu krajem aprila uklonjena je s dnevnog reda.

Ja sam odavno energično upozoravao na opasnost od novog povlačenja granica prema etničkim mjerilima. Nadam se da je sada jasno da se međunarodna zajednica na toj čvrstoj poziciji slaže s mirovnim ugovorima. Palmer se o tome još nije decidirano izjasnio. No, i pored toga, poslao je poruku da SAD na Balkanu ne želi monoetničke, već "građanske" države. To se slaže s evropskom i njemačkom linijom.

Evropa ne može biti jasna po pitanju BiH

Zar Evropska unija sada ne bi trebala preuzeti inicijativu i imenovati specijalnog opunomoćenika upravo za razgovore između Prištine i Beograda, opunomoćenika koji bi bio nadležan i za regiju Zapadnog Balkana? To bi bilo dosljedno. Zar nije vrijeme da se srpskoj manjini koja živi na Kosovu da vlastiti glas, a ne samo da se čeka da Beograd za njih vodi riječ?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se upravo sastao sa senatorima SAD-a Ronom Johnsonom i Chrisom Murphyjem. Republikanac Johnson je stručnjak za sigurnosna pitanja u državi i inozemstvu – i to je dobar signal. Tu bi EU trebao što prije početi surađivati sa SAD-om kako bi unio svoju, europsku perspektivu.

Mora se postaviti i pitanje nije li Bosna i Hercegovina, koja je doživela najužasniji etnički rat, već godinama talac balkanskih sukoba? Trebalo je odavno jasno staviti do znanja da ambicija Milorada Dodika za otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine vodi u pogrešnom smjeru i da bi uništila državu Bosnu i Hercegovinu. Kako Evropa očito nije u stanju govoriti jasno i glasno, za to bi se sada trebao pobrinuti SAD.

Zbog historijskih procesa pregovori se ne mogu tek tako prepustiti samo nekadašnjim ratnim neprijateljima Srbiji i Bosni i Hercegovini. Politika Republike Srpske podriva jedinstvo Bosne i Hercegovine. Tome se mora jasno stati na put – posebno zbog toga što to direktno proturječi Dejtonskom sporazumu kojega je ispregovarala i Amerika. Ostaje nada da su SAD i Europa skupile dovoljno povijesnog iskustva da prepoznaju važnost i da sada, s novom inicijativom Palmera i nakon imenovanja novog sastava Europske komisije izađu jedno drugom u susret i združenim snagama porade na ovom problemu.

(Prof. dr. ChristianSchwarz-Schilling bio je od 1982. do 1992. ministar za  telekomunikacije u njemačkoj vladi kancelara Helmuta Kohla. U znak prosvjeda prema suzdržanosti njemačke vlade tijekom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, u periodu 2006-2007. obavljao je dužnost Visokog predstavnika Europske unije u BiH)