VEZANI TEKST - Dvostruki aršini: Zašto Schmidt nije i iz Ustava RS-a obrisao Petritscheve amandmane

Komšić je tada, kako nam je pojasnio sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH Izmir Hadžiavdić, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom činjenice da predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH moraju biti iz reda konstituvnih naroda, te da su diskriminirani ostali. Ustavni sud je u tom slučaju donio presudu da su oduzeta prava građanima koji se izjašnjavaju kao ostali.

- Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Federacije BiH vrši se na neustavan način. Utvrdio je to Ustavni sud BiH. No odredbe na osnovu kojih se vrši diskriminatorni izbor entitetskih rukovodstava nikada nisu izbrisane.

Za razliku od presude "Ljubić" koja je HDZ-u i Draganu Čoviću bila ključna poluga za politički pritisak na probosanske stranke, ali i Schmidta.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od 6 mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Međutim, u presudi "Komšić" koja je u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavni sud BiH nije naredio brisanje spornih članova Izbornog zakona BiH i entitetskih ustava.

Schmidt je nametanjem svoje odluke, ostavio i dalje na snazi ove odredbe Ustava FBiH, ignorišući pri tome presudu "Komšić".