open-navfaktor-logo
search
Ključ u bravu OHR-a
Schmidt sa svima, osim sa bh. političarima: Rješava li se sudbina BiH u trouglu Beograd - Ankara - Zagreb?
Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 1. augusta.
21.09.2021. u 19:20
get url
text
get url
text

VEZANI TEKST - Schmidt kod Merkel: Fokus na integracijama BiH u EU

Politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska kategorični su da ga ne priznaju, za njih je nelegalan.

Politički predstavnici Hrvata generalno nisu zadovoljni radom svih visokih predstavnika, ali ipak od Schmidta očekuju da nametne izmjene Izbornog zakona koje idu u prilog HDZ-u BiH, dok su bošnjački politički predstavnici pozdravili njegov dolazak uz očekivanja da će pomoći jačanju države.

Cristian Schmidt je još enigma za Bosnu i Hercegovinu. Ali ni Bosna i Hercegovina, izgleda, nije ništa manja enigma za njega.

- Schmidt nije došao s jasnom političkom i strateškom idejom. Tek traži politički pristup i strategiju. Nema jasnu strategiju, a nema ni Evropa. To će zavisiti od buduće njemačke vlade i Bidenove administracije. Prve Schmidtove izjave su bile jako dobre, a onda su uslijedile nespretne izjave. Skidali su ih, što je pogrešan potez. Te izjave su pokazale da traži svoju ulogu i pozicioniranje. Schmidt treba biti puno oprezniji u nekim izjavama! On ne poznaje dobro BiH - kaže njemački analitičar Bodo Weber.

Beograd, Ankara, Zagreb, susret s patrijarhom SPC-a Porfirijem... Gdje god je bio, Schmidt je sa sagovornicama razgovarao o budućnosti Bosne i Hercegovine, o izmjenama Izbornog zakona BiH, koje već osmu godinu domaći političari ne uspijevaju dogovoriti.

Danas je boravio u službenoj posjeti Zagrebu, gdje se sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Razmijenili su mišljenja o trenutnim političkim trendovima i kretanjima u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, s naglaskom na euroatlantske integracije. Također su razgovarali o procesu izborne reforme u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka visoki predstavnik je naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH kroz pojačani angažman svih domaćih strana, uz podršku međunarodne zajednice. Funkcionalnost je, naglasio je on, nužan preduvjet kako bi naša zemlja izašla iz faze međunarodne supervizije i napredovala u integracijama u Evropsku uniju.

Prije Plenkovića, visoki predstavnik je putovao i u Beograd, gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

I s njim je razmijenio mišljenja o trenutnoj političkoj situaciji u regiji s naglaskom na napredak Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji. Schmidt je i Vučiću rekao da je funkcionalnost države BiH nužan faktor kako bi se dosegao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija kao i za napredak ka EU integracijama.

Iz kabineta predsjednika Srbije je tada saopćeno kako je Schmidt pohvalio stalnu podršku Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik sastao se i s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem. Razmijenili su viđenja i mišljenja o regiji, te dogovorili da će nastaviti održavati kontakt.

Putovao je i u Tursku. Sastao se u Ankari s ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Cavusogluom. Kratko je saopćeno da je fokus sastanka bio na budućoj suradnji.

Prošle sedmice Schmidt je imao zvanični sastanak sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, koji je kazao da visoki predstavnik nema potpunu sliku o Bosni i Hercegovini, te da se s njim nije složio oko izmjena Izbornog zakona BiH. 

VEZANI TEKST - Komšić nakon sastanka: Schmidt nema potpunu sliku o BiH, disolucija samo puškama i tenkovima

Jasno je da je ovaj njemački karijerni političar i diplomata došao u našu zemlju da "pomete" stvari i stvori uvjete za stavljanje ključa u bravu Ureda visokog predstavnika.

Međutim, do ključa u bravu Schmidt mora puno toga uraditi. Od kraja jula politički predstavnici iz entiteta RS blokiraju rad institucija BiH. I nastavit će i dalje jer je za njih sporan Inzkov zakon o negiranju genocida.

Kako riješiti blokadu države? Kako učiniti institucije BiH još funkcionalnijim, a one zbog odluke Narodne skupštine RS-a ne rade čak ni osnovne stvari.

Pojedini bh. političari i analitičari smatraju da bi za početak trebao smijeniti Milorada Dodika. No, Vučić je Schmidtu skrenuo pažnju da to ne bi bio politički mudar potez.

Dodik je riješio da ide do kraja, narodski rečeno "kom opanci, kom obojci". Čović se nada i vjeruje kako će Schmidt posegnuti za bonskim ovlastima i nametnuti izmjene Izbornog zakona kojim bi se zadovoljili njegovi politički apetiti i konačno udaranje pečata na treći entitet.

Ono što Dodik i bratija rade na državnom nivou, to na federalnom i u HNK radi Čović. Blokada izbora novih vlada, popuna Ustavnog suda FBiH...

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da priželjkuje da OHR nametne ono što nosi transparentnost i integritet procesa.

- Ako političari nisu spremni odreći se mehanizama da kontrolišu izborni proces i da namiještaju rezultate, onda bi to trebao uraditi OHR. Taj dio bi nam iznimno pomogao da nametne, da ne bude sumnje da su izbori namješteni – pojasnio je Izetbegović.

On je nedavno kazao i kako ne vjeruje da će Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona za koje Čović lobira, te da je uvjeren kako će on bonske ovlasti čuvati samo za slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcionisanja BiH.

Putovanja u Beograd, Ankaru i Zagreb upućuju samo na jedno – sudbina BiH rješavat će se, sve su prilike, u ovom trouglu. Ponovo se o budućnosti BiH razgovara u drugim političkim centrima moći, a ne u Sarajevu – njenom glavnom gradu i ne sa onima koji treba da donose teške političke odluke u ime građana koji su ih birali.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.