Presuda Sejdić-Finci, kako je dodao, nije jedina presuda Evropskog suda za ljudska prava koju vlasti u BiH i dalje zanemaruju - vlasti moraju poduzeti i korake koje je taj sud naložio u presudima u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, kao i najrecentnijem predmetu Pudarić, čime bi se okončala diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti ili prebivališta.

U Aneksu IV Dejtonskog sporazuma, koji sadrži Ustav ove zemlje, stoji da je Bosna i Hercegovina demokratska država, koja djeluje u skladu s vladavinom prava i da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli u Bosni i Hercegovini primjenjuju direktno te imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

Imajući to u vidu, vrijeme je da se svakom građaninu BiH ponudi jednak tretman, kao što je navedeno u presudi u predmetu Sejdić - Finci.

- Vijeće Evrope je pokazalo veliko strpljenje dugih 12 godina. I duh dejtonskog ustava i Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavljaju dobru osnovu za njihovo prosuđivanje. Istovremeno, namjera ove presude nije da dovede u pitanje državotvornost tri konstitutivna naroda. Sve dok nadležni organi BiH ne odluče drugačije, to ostaje na snazi. Ono što jeste hitno potrebno je da se otkloni diskriminacija u izbornom procesu u vezi s Predsjedništvom i Domom naroda BiH, kako bi svi građani imali jednako pravo da učestvuju na općim izborima 2022. godine u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava. U tom smislu, pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona u cilju jačanja temeljnih principa i transparentnosti izbora u BiH - izjavio je danas visoki predstavnik Christian Schmidt, saopćeno je iz OHR-a.