open-navfaktor-logo
search
Nametanje po mjeri HDZ-a
Schmidt ponovo saziva na konsultacije o Izbornom zakonu, 61 posto građana se protivi njegovim prijedlozima
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, prema pisanju medija, počeo je novu rundu konstultacija u vezi s nametanjem izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 
26.08.2022. u 14:26
get url
text

Schmidt planira nametnuti izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona najkasnije do 15. septembra, piše Istraga.ba. No, to ne znači da će Schmidt uspjeti realizirati svoj plan, jer još uvijek nije dobio podršku zemalja članica EU, uključujući i matičnu Njemačku. SAD, Velika Britanija i Japan, pak, insistiraju da Schmidt upotrijebi Bonske ovlasti u periodu izmđeu 5. i 15. septembra.

Na konsultacijama su navodno već bili predstavnici SDP-a, SBB-a i NiP-a.

Danas je na redu Naša stranka. Edin Forto i Damir Arnaut su u zgradu OHR-a otišli u 12.30 gdje su se sastali sa ekspertima OHR-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.

Visoki je predstavnik počeo organizirati i sastanke i večere sa režiserima, novinarima i drugim javnim radnicima na kojima od njih traži podršku i ideje za nametanje izmjena Izbornog zakona.

- Posljednja takva večera bila je proteklog vikenda, kada je Christian Schmidt pozvao advokata Nedima Ademovića, redatelje Jasmilu Žbanić i Harisa Pašovića, te novinarke Aidu Čerkez i Dušku Jurišić - navodi izvor Istrage iz OHR-a.

Visoki predstavnik nije naišao na odobravanje svojih akcija. Sagovornicima je, pak, potvrdio da su "izmjene koje su procurile u javnost" – autentične. Što znači da je OHR 19. jula ove godine namjeravao izmijeniti Ustav Federacije BiH i odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije i izbor predsjednika ovog entiteta. Ipak, od prvobitne namjere da uvede cenzus od tri posto prilikom delegiranja delegata u Dom naroda FBiH, Christian Schmidt je odustao.

- Ali od namjere da izmijeni Izborni zakon i Ustav Federacije BiH – OHR nije odustao - ističe izvor Istrage iz OHR-a.

Sada se, pak, razmatraju malo drugačije verzije izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH. Od censuza od tri posto definitivno se odustalo. Međutim, Christian Schmidt i dio međunarodne zajednice nije odustao od promjene načina izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

- Ukoliko dođe do upotrebe Bonskih ovlasti, OHR bi nametnuo odredbu kojom se propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH potrebno osam potpisa u svakom od klubova tri konstitutivna naroda Doma naroda FBiH. Istina, postoji i druga verzija koja bi priopisivala sedam potpisa - ističe jedan od izvora Istrage.

Ustav FBiH trenutno propisuje da je za predlaganje (pot)predsjednika FBiH nužno prikupiti po najmanje šest potpisa unutar sva tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko bi Schmidt broj potpisao podigao na sedam ili osam, to bi značilo da je HDZ BiH ponovo neminovan partner u vlasti i na nivou Federacije BiH i na nivou BiH. Jer, već smo objavljivali, pet kantona u kojima stranka Dragana Čovića nije dominantna daje samo pet hrvatskih delegata u Dom naroda FBiH. Nakon što su objavljene stranačke liste, pojavila se mogućnost da se i iz SBK izabere jedan delegat iz reda hrvatskog naroda koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi značilo da probosanske stranke u Domu naroda FBiH mogu imati šet delegata u Klubu Hrvata, koliko je, prema važećim odredbama Ustava FBiH, potrebno da bi se izabrao (pot)predsjednik Federacije iz reda hrvatskog naroda. No, Christian Schmidt i dio međunarodnih zvaničnika ne želi takav ishod, pa, stoga, dižu ljestvicu na sedam ili osam potpisa, što će HDZ BiH učvrstiti u vlasti.

Kako bi prikrio svoje prave namjere, Schmidt planira "ojačati" Klub Ostalih u Domu naroda FBiH. Taj Klub trenutno broji sedam delegata. Trenutno se razmatraju dvije opcije. Prva – povećanje broja delegata iz reda Ostalih, a druga – omogućavanje Klubu Ostalih da pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom navedenim u Ustavu FBiH.

Ukoliko bi nametnuo ovakve izmjene, Schmidt, zapravo, ne bi proveo nijednu presudu, uključujući i presude po apelacijama Bože Ljubića i Željka Komšića kojima je Ustavni sud BiH oposrio odredbe Izbornog zakona BiH, odnosno entitetske ustave. Jedino što bi visoki predstavnik u ovom slučaju uradio je učvršćivanje pozicije HDZ-a BiH.

Što se konsultacija u OHR-u tiče, sve stranke nisu dobile uopće poziv, uključujući i one sa najviše ruku u parlamentima

O "izmjenama koje su procurile u javnost" bili su anketirani i građani, tvrdi analitičar Reuf Bajrović. On je iznio podatke o tom anketiranju, a provela ga je jedna od ambasada u BiH, navodi Bajrović ne precizirajući koja. 

- Imao sam uvid u istraživanje javnog mnijenja koje je platila jedna od ambasada u BiH. Na pitanje da li podržavate Schmidtovo nametanje izbornog zakona kako je objavljeno u medijima: 22 posto građana podržava, 61 posto se protivi. Ostali nemaju mišljenje ili odbijaju odgovoriti - naveo je Bajrović. 

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.