- Dio smo zajedničkog dogovora da damo odgovor na vrlo složenu situaciju u kojoj se našao ne samo RS, nego cijela BiH. Razmišljajmo dugoročno jer ova kriza ima potencijal da se produbi i početak je složenog perioda, ali moramo razmišljati šta je na kraju i kako doći do rješenja  - rekao je Šarović.

Poručio je da je SDS dio zajedničkog dogovora na nametnutu odluku Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, koju smatraju neprihvatljivom. Međutim, podvukao je da je sa drugim partijama, politički gledano, na suprotnim stranama i protiv su najavljenih mogućih koalicija na području RS-a.

- Prestala je potreba za djelovanjem visokog predstavnika, a posebno za posezanjem za bonskim ovlaštenjima. Parlament je jedino mjesto gdje se mogu donositi zakoni, a nikako jedan čovjek, koji ima ambiciju da bude vrhovni autoritet za tumačenje Dejtonskog sprazuma – rekao je Šarović.

Rekao je da SDS podržava dva zakona koja su danas na dnenvnom redu NSRS-a.

- Vjerovatno se neće stati na tome i potreba za odgovorima bit će i u narednim mjesecima, ali vodeći računa da treba da tragamo za rješenjima kojima će se bilo koje pitanje izvući iz nadležnosti visokog predstavnika, na nivo parlamenata – dodao je.

Smatra da je ovo važan period te jedan od najdelikantnijih trenutaka za BiH.

- Ne treba da fokus bude na sadržaju odluke ili da na bilo koji način udarimo na one koji ne treba da trpe zbog naših političkih neslaganja i na porodice poginulih. Mi treba da ulazimo u Inzkovu namjeru da nametne odluku sa snagom zakona u zemlji koja treba da bude suverena – istakao je Šarović, te podvukao da se ne slaže sa sadržajem Inzkove odluke, ali da fokus rasprave ne treba da bude na sadržaju, nego da "on na to nije imao pravo".

Poručio je i novom visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se sa tom praksom ne smije nastaviti.