Radi se o pet zaključaka delegata iz SNSD-a koje su na sjednici održanoj 29. novembra podržali delegati iz HDZ-a BiH, što je izazvalo oštre reakcije u BiH, ali i Hrvatskoj. Zaključci ipak nisu usvojeni jer nije bilo dovoljne podrške delegata iz FBiH, te su upućeni kolegiju Doma naroda na usaglašavanje.

Kolegij potom nije postigao nikakvu saglasnost te su izvještaji kolegija bili predviđeni za današnju sjednicu. Po proceduri, kako su nam objasnili u službama Parlamenta BiH, delegati su trebali ponovo glasati o samim zaključcima i oni bi teoretski mogli biti usvojeni ukoliko bi za njih glasala sva četiri delegata iz HDZ-a BiH.

VEZANI TEKST - Hoće li HDZ opet glasati "za" pa progurati zaključke SNSD-a o poništavanju "Inzkovog zakona"

No od ovih pet zaključaka, danas je na dnevnom redu ostao jedan, a on glasi: Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske za razgovor i dijalog između RS-a i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda - Srba, Hrvata i Bošnjaka - o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatni dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima u vezi s budućnošću Republike Srpske i Federacije BiH.

Ono što je, vjerovatno na sjednici Kolegija Doma naroda uoči sjednice, skinuto s konačnog dnevnog reda su zaključci SNSD-ovih delegata da je "razlog za nefunkcioniranje Doma naroda bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Inzka kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, što nije imao pravo".

- Ovlaštenje za nametanje zakona od visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10 kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika – stoji u zaključku.

Nadalje je predloženo, a što su HDZ-ovi delegati također bili podržali u novembru, da Inzkovu odluku treba poništiti.

- Vijeće ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili "tragični sukob u regionu", kako to definira Dejtonski sporazum – stoji u zaključcima.

Tražilo se i da se kaže da Ustavni sud BiH donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina.