Radikalna desničarska partija AfD je popularnost stekla tokom izbijanja migrantske krize 2015. godine, a dvije godine kasnije je na izborima osvojila 12 posto glasova i ušla u njemački parlament – Bundestag.

IOM mu zabranio posjetu migrantima u šatorima

U razgovoru za Faktor Lindemann je istakao da velika većina migranata koji borave na teritoriji Bosne i Hercegovine ne bi imali pravo na trajni azil u Evropskoj uniji.

- Oko sedam dana sam boravio u Bosni i Hercegovini, tačnije u Bihaću, kako bih stekao dojam o migrantskoj krizi. Imao sam mnogo razgovora sa predstavnicima različitih zajednica, s mnogim ljudima, migrantima, ali i sa političarima. Sa premijerom Ružnićem sam imao dvosatni razgovor, gdje me detaljno informisao i uputio u trenutnu situaciju kada je u pitanju migrantska kriza. Ono što smo vidjeli tamo je da većina tih migranata dolazi iz Pakistana i Afganistana. Velika većina njih ne bi imala pravo na trajni azil u Evropskoj uniji - rekao je Lindemann u razgovoru za Faktor.

Predložio je da se reguliše zakon da se u Bosni i Hercegovini preda azil za EU, a da EU brzim postupkom odluči ko ima pravo za azil, a ko ne.

- Mišljenja sam da EU mora bliže sarađivati sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi se regulisati zakonom da se u Bosni i Hercegovini može predati zahtjev za azil u EU, a da EU brzim postupkom odluči ko ima pravo na azil ili ko može dobiti dozvolu boravka iz humanitarnih razloga, kao što su recimo porodice sa djecom. Migrante koji nemaju pravo na azil treba vratiti u svoju domovinu, naravno uz podršku EU-a, budući da bosanskohercegovačke vlasti nisu sposobne to same učiniti. U svakom slučaju, nije rješenje da migranti šetaju Balkanom i trajno ostaju preko noći u šatorima jer ova kriza šteti i turizmu u BiH - smatra on.

Dodao je da je imao želju posjetiti i šatore u kojima borave migranti, ali da nije imao dozvolu IOM-a.

- Zahvalan sam premijeru Ružniću na informacijama koje mi je dao. Imao sam želju posjetiti šatore gdje su migranti smješteni, međutim nismo dobili dozvoli od IOM-a, što mi je otvorilo pitanje šta to IOM i nevladine organizacije koje se bave migrantskom krizom kriju od nas - zaključuje Lindemann.

Lindemann u posjeti džamiji u Bihaću

Zanimljivo, posjeta Lindemanna i Wilda dolazi u vrijeme kada je njemačka obavještajna služba njihovu partiju (AfD) stavila pod nadzor. Tamošnje vlasti su zaključile da postoji dovoljno dokaza da se AfD tretira kao sumnjiv slučaj zbog antidemokratskih i antiustavnih ciljeva koje propagira.

Takav zaključak omogućio je njemačkoj obavještajnoj službi da aktivira svoje metode, uključujući i regrutovanje doušnika za praćenje sumnjivih aktivnosti federalnih i lokalnih ogranaka AfD-a i njihovih mogućih veza sa zabranjenim ekstremističkim grupama. Vrijedi napomenuti da je ovo prvi put od 1945. godine i kraja Drugog svjetskog rata da je neka stranka pod nadzorom.

Kontroverzna politička karijera Gunnara Lindemanna

Gunnar Lindemann je na izborima 2016. godine izglasan za člana u Zastupničkom domu u Berlinu ispred AfD-a, a njegova politička karijera puna je kontroverznih poteza i izjava.

Primjera radi, u jesen 2019. godine Gunnar Lindemann putovao je u Rusiju i područja Donbasa oko Donjecka i Luganska, zajedno sa svojim 16-godišnjim sinom i političarom Afričke stranke Siegerland Henningom Zozom. Između ostalog, posjetili su bazu "Noćnih vukova", ruskog nacionalističkog motokluba. Treba istači da su "Noćni vukovi" prije dvije godine posjetili Bosnu i Hercegovinu, a posjetu su okarakterisali kao "jačanje bratskih odnosa između Rusije i Republike Srpske". Vođi ovog motokluba Aleksandru Zaldastanovu zabranjen je ulazak u našu državu jer se smatra osobom koja je prijetnja za nacionalnu sigurnost.

Gunnar Lindemann sa vođom "Noćnih vukova" Aleksandrom Zaldastanovim

Lindemann je također posjetio i Siriju, gdje se sastao sa predstavnicima vlade Bashara al-Assada. Tada je ocijenio da je Sirija sigurna zemlja za povratak migranata, što je izazvalo oštru reakciju javnosti. Tada je na Twitteru napisao da se sirijske izbjeglice mogu vratiti u Siriju i pomoći u obnovi svoje zemlje.

Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da premijer Kantona ugosti ovakvu delegaciju, bez ranije provjere o kome se radi. Očito je da je Ružnić ovim potezom pomogao desničarskim snagama u Njemačkoj da populiziraju svoje stavove o migrantima u toj zemlji i Evropskoj uniji.