"Ja neću da gatam"

- Ja još ne vidim reakciju na ovo sve Federacije BiH. Onog momenta kada smo ulazili u Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, Vlada FBiH je jedan od supotpisnika ugovora o prelasku na nivo agencije. Da li ja očekujem nešto od visokog predstavnika? Ne! On je dao saopćenje ko i svi ostali. Ovdje Federacija BiH ne može izbjeći svoju odgovornost, pogotovo Vlada FBiH. Ja neću da gatam, razmišljam da li će Milorad Dodik, vlast u RS-u ostati samo na zastrašivanju sa donošenjem zakona o lijekovima RS-a. Neće ostati na tome, to je otišlo u fazu akta. Mi moramo, odnosno, vlast na nivou FBiH smoći snage imati opciju B. Šta ako zaživi agencija za lijekove RS-a? Mi sve govorimo "ako", naše vlasti FBiH moraju imati adekvatan odgovor na novonastalu situaciju - govori Rustemović i dodaje:

- Isto tako, da li neko razmišlja da li može doći do poremećaja tržišta lijekova, kakva će biti kontrola lijekova!? Mi sve isčekujemo da OHR riješi situaciju, Evropska komisija. Agencija za lijekove RS-a je formalno osnovana, samo je pitanje kada će zaživjeti. Niko još nije ukinuo državnu agenciju, ali istina je da je ovim novim aktom ta Agencija prepolovljena. Niko neće da kaže istinu.

VEZANI TEKST - Rustemović: Protiv Zakona o lijekovima RS-a moramo ustati kao pacijenti, inače nećemo znati kakve lijekove pijemo

Rustemović kaže da oni u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine neće sjediti skrštenih ruku dok vlast RS-a udara na državu.

"Mi stalno nešto čekamo" 

- Naši političari kažu kako treba reagirati OHR. Koji OHR? Šta ako sutra zaživi agencija RS, šta ćemo sa kontrolnim laboratorijem u Sarajevu. Šta? Ovo je atak na državu i prva na udaru je bila Agencija, a mi stalno nešto čekamo, visoki predstavnik daje saopćenja kao i sindikat, nema od toga ništa - naglašava Rustemović.

Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a u NSRS-u usvojen je 20. oktobra, kojim se osniva agencija za lijekove RS-a. Međutim, osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995, kojim je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.