Kazao je to za Faktor Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije, dodajući da su u toku formalno-pravne procedure koje se po zakonu trebaju provesti prije stupanja u generalni štrajk.

Doći će do nestašice lijekova

- Privodimo kraju sve ono što je potrebno. U ovoj sedmici znat će se tačan datum stupanja u štrajk koji mora početi u januaru jer mi više ovako ne možemo raditi. Ono što mogu sto posto potvrditi jeste da u štrajk idu radnici Agencije i u Sarajevu i u Banjoj Luci. Htjeli smo odmah poslije Nove godine, ali mnogi radnici su na godišnjim odmorima, a kolege iz Banje Luke u ovom periodu obilježavaju i slave. Čekamo da se svi vrate na posao i da svaki uposlenik, kroz anketni list, da svoje mišljenje o zahtjevima koje smo definisali – kaže Rustemović.

Kada je riječ o zahtjevima, Sindikat radnika Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH od Vijeća ministara BiH traži popunu radnih mjesta koja su, kako navode, godinama nepopunjena te vraćanje osnovice plaće od 535 KM. Radnici Agencije solidarišu se sa svim državnim službenicima i uposlenicima na nivou Vijeća ministara BiH.

- Iskreno, mi ni sa tom osnovicom ne bismo bili zadovoljni. Državnim službenicima je još prije 12 godina skinuta osnovica, ne znamo iz kojih razloga, bez ikakve naznake za vraćanje u prijašnje stanje, a o praćenju troškovnika života možemo samo sanjati – navodi Rustemović.

Ako razum ne prevlada i koliko danas, kaže Rustemović, nadležni nivoi vlasti ne učine nešto, stupanjem radnika Agencije u generalni štrajk neminovno će donijeti i poremećaj snabdijevanja lijekova na bh. tržištu i pojavu tzv. ilegalnog lanca opskrbe.

- Moram istaći da je kabinet Bisere Turković, ministrice vanjskih poslova BiH, reagirao prošle sedmice. Posebno sam zahvalan Denisu Hadžoviću, šefu kabineta ministrice, koji je pokazao brigu za stanje u kojem se državna Agencija nalazi. Održan je sastanak kojem je sa naše strane prisustvovao pomoćnik direktora za Kontrolni laboratorij i ja kao predsjednik Sindikata. Iznijeli smo naše zahtjeve. Dobili smo obećanje da će iz Ministarstva vanjskih poslova BiH pokušati nešto učiniti prije štrajka, barem u segmentu popune radnih mjesta – pojasnio je Rustemović.

Po staroj sistematizaciji, koja je još aktuelna, Agencija za lijekove i medicinska stredstva BiH trebala bi imati oko 160 radnika. No, nikada nisu imali toliko uposlenih. Brojka se, kako navode u Sindikatu, uvijek "vrtila" oko 103, a sada imaju 92 radnika.

- Neko je u Ministarstvu finansija BiH "zakucao" Agenciju na 103 radna mjesta, što je dovelo do toga da nikada nismo mogli postići brojku predviđenu Sistematizacijom radnih mjesta. Godinama ne možemo primiti ljude koji su nam ključni u nekim sektorima, a tiču se, prije svega, kontrole i kvaliteta lijekova – ističe Rustemović.

Moratorij o nezapošljavanju, koji je donesen u Vijeću ministara BiH, za Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH je, kako dodaju u Sindikatu, nepovoljan i izazvao je brojne probleme.

- Mi smo dohodovna Agencija i svi uposlenici koji su predviđeni Sistematizacijom učinili bi da imamo sveobuhvatniju kontrolu lijekova, a dobili bismo i više novca od urađenih analiza koji bi se slijevao u trezor Vijeća ministara BiH. Ovako imamo situaciju da su nam godinama neka radna mjesta upražnjena, da jedan čovjek radi i po nekoliko poslova. Pitanje koje se neminovno nameće jeste da li je opravdano čovjeku, pored njegovog posla i mizerne plaće koju godinama prima, davati još obaveza – naglašava Rustemović.

Udar na ustavno-pravni poredak BiH

Kompletnu situaciju u državnoj agenciji za lijekove dodatno su usložnile i nezakonite radnje aktuelne vlasti u entitetu RS.

Naime Narodna Skupština RS-a (NSRS) u oktobru prošle godine izglasala je "Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a", koji podrazumijeva i osnivanje entitetske agencije za lijekove, kao prvi u nizu nekoliko koraka preuzimanja nadležnosti od države BiH.

Reagirao je Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda u Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a. No, Ustavni sud RS-a taj zahtjev odbio je polovinom decembra prošle godine.

Ubrzo zatim, 23. decembra, Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, potpisala je ukaz o proglašenju ovog zakona koji je u Službenom glasniku RS-a objavljen 28. decembra.

Iako je donesen po hitnom postupku, navedeno je kako će spomenuti zakon stupiti na snagu šest mjeseci pošto bude objavljen u Službenom glasniku RS-a, a to je 28. juna 2022. godine.

Prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ovakve radnje vlasti u RS-u nazvao je udarom na ustavno-pravni poredak BiH.

On je ranije za Faktor kazao kako iznenađuje pasivnost, kako nadležnih državnih tijela, poput Tužilaštva BiH, koje je, prema njegovim riječima, još davno trebalo reagirati, tako i međunarodnih faktora prisutnih u BiH.

- BiH ima institucije koje su zadužene za zaštitu ustavno-pravnog poretka i one su te koje su već trebale pokrenuti mjere iz svoje nadležnosti da to zaustave. Zabrinut sam, ne mogu reći da nisam kako će se stvari dalje odvijati, kao i većina građana u ovoj zemlji, ali krajnje je vrijeme da se javno prozovu oni koji su trebali reagirati jer im je to posao, a nisu – istakao je Uzunović.