Visoki predstavnik Valentin Inzko podnio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 56. izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra 2019. godine.

Inzko je upoznao članice Vijeća sigurnosti UN-a o procesu formiranja vlasti u BiH, te o ostalim izazovima sa kojima se BiH suočavala u posljednjih šest mjeseci. Istovremeno je jednoglasno usvojena odluka o produžetku vojne misije Althea u BiH na još godinu dana.

VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj Inzkovog izvještaja UN-u: Oštre kritike Dodiku, u KS usvojeni "kontroverzni zakoni"

Inzko je, predstavljajući sažetak svog izvještaja u kontekstu provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava, iskoristio primjer Svena Alkalaja, koji nije u prilici kandidirati se za člana Predsjedništva BiH jer ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda.

- Prošlo je deset godina od donošenja presude u predmetu "Sejdić-Finci", a ništa se nije promijenilo – kazao je Inzko.


Valentin Inzko

Nakon predstavljanja sažetka izvještaja, uslijedilo je obraćanje predstavnika zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a. Prethodno se ispred organizacije Trial International obratila Selma Korjenić, koja je govorila o procesuiranju osumnjičenih ratnih zločinaca. U tom je kontekstu istaknula trend negiranja ratnih zločina i počinjenog genocida u Srebrenici.

- Na Palama je studentski dom nazvan po Radovanu Karadžiću. U Nevesinju je urađen mural Ratka Mladića – kazala je Korjenić govoreći o glorificiranju osuđenih ratnih zločinaca.

Poručila je međunarodnoj zajednici da ne dozvoli negiranje, minimiziranje i pravdanje genocida i ratnih zločina počinjenih u BiH.


Selma Korjenić

- Samo pod takvim uvjetima ćemo moći nastaviti dalje – kazala je Korjenić.

Predstavnik Njemačke u Vijeću sigurnosti UN-a Christoph Heusgen je kazao da je šokiran izvještajem, a naročito negiranjem ratnih zločina i genocida, te glorificiranja ratnih zločinaca. S tim u vezi je upitao Inzka šta može konkretno uraditi kako bi spriječio dalje negiranje genocida i ratnih zločina u BiH.


Christoph Heusgen

- Godinu dana nakon Općih izbora još uvijek nemamo državnu vladu. BiH nekako funkcionira, ali se ne mogu provoditi zakoni, usvajati budžet i zemlja ne stagnira već ide unazad. Nešto se mora uraditi kako bi se zaustavio odljev mozgova – kazao je Heusgen.

Kina je, tvrdi predstavnik te zemlje u UN-u, zabrinuta zbog neformiranja Vijeća ministara BiH, te pozivaju na dijalog i kompromis.

- Održavanje mira i osiguravanje harmonije među narodima je u interesu međunarodne zajednice i regiona. Kina je uvijek poštovala teritorijalni integritet i suverenitet BiH i podržavala sve etničke skupine. Međunarodna zajednica bi trebala saslušati sve strane i zauzeti balansiran stav – kazao je predstavnik Kine.

Predstavnica Francuske je također istaknula problem neformiranja vlasti, što je, dodaje, zabrinjavajuće zbog nekoliko razloga. U tom je kontekstu spomenula nemogućnost provedbe reformi.

- Francuska osuđuje glorificiranje ratnih zločinaca – kazala je, naglasivši da je naročito neprihvatljivo negiranje genocida u Srebrenici.

Osvrnula se i na evropski put BiH, a za napredak na tom putu je, tvrdi, potrebna provedba reformi.

Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Kelly Craft je kazala da je ta zemlja potpuno privržena narodu BiH i njihovim težnjama pravednijem, slobodnijem i demokratskom društvu.

- Moramo nastaviti razmišljati o mladim ljudima, da im damo nadu, bez obzira na kojoj su strani rođeni – poručila je Craft.


Kelly Craft

Ukazala je da nacionalistička retorika stvara podjele, te da mladi napuštaju zemlju na dnevnoj bazi kako bi pronašli ekonomske prilike koje su željeli pronaći u BiH.

- Ako žele krenuti naprijed, BiH ne smije tolerirati destruktivne narative koji ugrožavaju sigurnost. Lideri moraju prihvatiti pomirenje kako bi iza sebe ostavili naslijeđe rata, te provesti potrebne reforme kako bi zemlja nastavila na putu euroatlantskih integracija. Bosanski narod zaslužuje demokratski izabrane lidere koji će vladati integritetom i ispunjavati obećanja. Zaslužuju lidere koji će staviti interese naroda ispred vlastitih – poručila je Craft.

Predstavnik Rusije Vassily Nebenzia je, očekivano, kazao da Inzkov izvještaj ne pruža objektivnu i balansiranu sliku o dešavanjima u BiH, te da postoji namjera da se sva krivica prebaci na lidere srpskog i hrvatskog naroda u BiH.


Vassily Nebenzia

- Napori OHR-a bi se trebali fokusirati na jačanje kulture dijaloga. Umjesto toga, sva energija se usmjerava ka pravdanju optužbi da bosanski Srbi i Hrvati djeluju antidejtonski i da im stavljaju te etikete. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović konstantno javno iskazuju privrženost Dejtonskom sporazumu i stalno to pokazuju u praksi – kazao je Nebenzia.

Iskazao je nezadovoljstvo zbog postojanja OHR-a u BiH, te je konstatirao da Inzko "ne bi smio lobirati za evropske i euroatlantske integracije".

- Jasno je da zemlji nedostaje konsezus. Smatramo da je neprihvatljivo ignoriranje principa konsenzusa pri usvajanju odluka – poručio je Nebenzia.

Govoreći o ratnim zločinima, kazao je da Rusija iskazuje zabrinutost zbog bacanja sjene na strašne zločine kojima MKSJ nije posvećivao pažnju.

- Iskoristio bih ovu priliku da poručim svim članicama Vijeća sigurnosti da pročitaju izvještaj Vlade RS-a o situaciji u BiH. On sadrži važne informacije o ovim temama – kazao je Nebenzia.

Rezidentna predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Karen Pierce je pohvalila ulogu OHR-a u BiH, te je iskazala punu podršku nastavku rada visokom predstavniku i "korištenju bonskih ovlasti ako i kada to situacija zahtijeva".

- Razlog je što postoje neki ljudi, uključujući i neke lidere u BiH, koji rade sve što mogu da spriječe BiH da postane normalna država. Dejton zahtijeva da BiH bude nezavisna zemlja sa dva entiteta, ali on ne smješta entitete iznad države. Dok god neki lideri u BiH odbijaju priznati ili koji rade protiv toga, dok god postoji antagonistički pristup prema državi BiH, postojanje OHR-a će biti neophodno i postojanje "bonskih ovlasti" će biti neophodno – kazala je Pierce.


Karen Pierce

Podsjetila je da u BiH postoje zakoni koji definiraju euroatlantske integracije kao vanjskopolitički cilj BiH.

- Dok se neki lideri bune protiv toga jer su promijenili mišljenje, zakoni BiH podržavaju BiH na njenom euroatlantskom putu – poručila je Pierce.

U ime BiH se obratio predstavnik BiH u UN-u Sven Alkalaj, koji je kazao da evropske integracije ostaju strateški vanjskopolitički interes BiH, kao i provedba reformi na tom putu. 

- Unaprijedili smo napore u područjima s ciljem ispunjavanja uvjeta – kazao je Alkalaj.


Sven Alkalaj

Govoreći o procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima, Alkalaj je kazao da je taj proces ključan u procesu pomirenja i osiguravanja dugoročne stabilnosti. Naglasio je da je BiH u proteklom periodu nastavila poštivati obaveze u kontekstu borbe protiv terorizma i ekstremizma. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je, podsjećanja radi, kazao da Alkalaj pred Vijećem sigurnosti UN-a može istupati u svoje ime, a ne u ime države. Pri kraju obraćanja, Alkalaj se obratio Selmi Korjenić, kojoj je kroz suze poručio da "možemo", odnosno da građani BiH mogu nastaviti naprijed.