open-navfaktor-logo
search
Uskoro novi objekat
Ruglo u centru grada: Počelo rušenje Samačkog hotela u Mostaru
Nakon što je godinama ruševina Samačkog hotela u Mostaru, poznatiji kao Energoinvestov hotel, predstavljala ruglo u centru grada, danas su konačno krenuli radovi na rušenju ovog objekta. Na ovom mjestu planirana je izgradnja stambeno - poslovnog kompleksa.
24.02.2020. u 20:35
get url
text

- Mi smo uradili Regulacioni plan o izgradnji novog objekta, i njegovog pretvaranja u stambeno –poslovni blok, s djelom samogaražiranja - kazao je Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara. 

Ovu ruševinu zgradu je prije tri godine kupilo preduzeće Babić iz Jablanice, međutim, zbog administrativnih prepreka nije bilo moguće upisati vlasništvo nad nekretninom. Babić je, naime, Agenciji za privatizaciju HNK-a uplatio 600.000 KM, ali zbog greške načinjene u Zemljišnoknjižnom uredu Mostar, procedura upisa se nije mogla okončati. Babiću je, praktično, načinjena šteta zbog silnih peripetija i zavrzlama nakon sudskih sporova između Aluminija d.d. i Aluminija d.o.o. te svojevrsne zabilježbe od Elektroprivrede HZHB. S radovima na izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa na ovoj nekretnini, kako je to utvrđeno i Regulacionim planom, nije se moglo početi zbog neregularnosti. Pozitivan epilog se dugo iščekivao.

Zgrada Samačkog hotela se prostire na 2.328 kvadratnih metara, a, uz izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa, kupac ima obavezu izgraditi i javnu garažu, koja će biti rješenje za ionako gust saobraćaj u mirovanju, u ovom dijelu grada. Četvrt stoljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, Mostar slovi za najrazrušeniji grad.

Ono što je rat srušio, mir nije ponovo izgradio. I poslije toliko godina nakon Dejtona, u Mostaru rupe, devastacija i ruševine. Ruševine koje čekaju na obnovu, svjedoče o bolnoj historiji, ali i o sporosti procesa rekonstrukcije tih građevina. Osim što su ruglo grada, predstavljaju i opasnost za prolaznike. Među njima su i neki objekti koji su pod zaštitom države, poput arhitektonski vrijednih zgrada. Odgovor zašto je to tako nije jednostavan. Nekoliko nivoa nadležnosti se prepliće. Dosta objekata naslonjenih na cjelinu stare jezgre spadaju pod zaštitu FBiH i državne komisije za nacionalne spomenike, uz to problem je i u raspolaganju državnom te imovinom neriješenog vlasništva.

- Postoji prepreka imovinskog karaktera, gdje se radi o državnoj imovini koja je zabranjena odlukom visokog predstavnika za dalji promet. Tu se traži rješenje, kako da se privede krajnjoj svrsi - pojašnjava Bubalo. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.