Salkić je u Sarajevu tokom posjete Regionalnom uredu AA za Balkan komentirao osporavanje bosanskog jezika u entitetu RS u periodu kada je u Sandžaku dozvoljeno da se on izučava kao maternji jezik.

- Kada želite ugasiti rijeku, vi je preusmjeravate na izvor i pravite branu na izvoru. Dakle, u tom trenutku, kada napravite branu na izvoru, sve ono što je poslije izvora će se, prije ili kasnije, ugasiti. Tako je i sa bosanskim jezikom. Opredjeljenje Srpske akademije nauka i umjetnosti iz Beograda (SANU), jeste da se bosanski jezik osporava upravo u Bosni i Hercegovini i ako uspije projekt osporavanja u BiH, sva prava koja su data u Srbiji će po automatizmu biti ugašena jer će postojati logično, racionalno opravdanje za takvo nešto - kazao je Salkić.

VEZANI TEKST - Skupština Kosova usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici

Salkić je kazao da s razvojem situacije na Kosovu, osjećaj i percepcija kod predstavnika srpskog naroda u BiH, a uz potporu iz Beograda, jeste da pokušaju tražiti neku alternativu u smislu kompenzacije i pokušaja pridobijanja međunarodne zajednice za takav projekt.

- Naravno taj projekt se pokazuje kao neuspješan i nikad neće uspjeti, ali oni to pokušavaju i zbog toga mi imamo ovu radikalizaciju situacije u BiH u političkom, ali i u drugim segmentima nakon propadanja aprilskog paketa, odnosno neuspjeha tog paketa ustavnih reformi u BiH koje su imale za cilj jačanje države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Od tog momenta mi imamo ovaj uspon radikalizacije na političkoj sceni i ove separatističke politike Milorada Dodika koje on zagovara i koje on u svim segmentima društva provodi. Mi smo uvjereni da se to neće ostvariti, ali ostavlja drastične posljedice na ljude koji su se vratili na prostor entiteta RS jer provođenje sistemske diskriminacije, koja je od 2010. godine u značajnoj mjeri uznapredovala na prostoru tog entiteta, dovodi do situacije u kojoj povratnici nisu u mogućnosti ostvariti za sebe i porodicu elementarna prava obrazovanja i zapošljavanja pa i određena statusna pitanja u sferi socijalne politike, a to dovodi do toga da ljudi napuštaju svoja ognjišta i imamo taj proces ekonomskog progona - kazao je Salkić.

Na upit da li sa posredovanjem SAD-a i Evropske unije može doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, Salkić je kazao da su Sjedinjene Američke Države zasigurno jedan od najvećih prijatelja Bosne i Hercegovine, a da imamo i jake prijatelje u Evropskoj uniji te je dodao da ne smatra da su svi u EU blagonakloni spram Bosne i Hercegovine.

- Mi vjerujemo da u tom paketu EU-a i SAD-a možemo doći do pozitivnih rješenja za građane BiH i kroz Izborni zakon i kroz promjenu ustava. U kom obliku će to biti i u kojoj mjeri vidjet ćemo. Pred nama je vrijeme, imamo pregovore, a ono što bi bilo važno s naše strane jeste da se eliminiše svaki oblik asimetričnih rješenja u ustavima entiteta i BiH - kazao je Salkić.

On je pojasnio da je neodrživo da Dom naroda u Federaciji BiH ima nadležnosti koje ima, Dom naroda na nivou BiH ima svoje, a da Vijeće naroda RS-a skoro da nema nikakve nadležnosti.

- Isto tako treba povući paralelu između predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i entiteta RS, gdje potpredsjednici Federacije imaju značajne ustavne nadležnosti, dok potpredsjednici u entitetu RS nemaju gotovo nikakvih ustavnih nadležnosti. Zbog toga imamo ovakvo stanje. Da mi imamo iste ustavne ovlasti sigurno ne bismo imali ovakvo provođenje sistemske diskriminacije u RS-u. Nažalost, Ustav RS-a prepoznaje konstitutivne narode, ali ne prepoznaje mogućnosti da ti narodi ostvare svoja prava, već su svi zakoni nakon Ustava koncipirani na način da samo Srbi imaju mogućnost ostvarenja svih prava u entitetu RS - kazao je Salkić.

Upitan za komentar činjenica da su Skupština Kosova i Skupština Crne Gore nedavno usvojile rezolucije kojim je osuđen genocid u Srebrenici, Salkić je kazao da su se te dvije zemlje tako svrstale na stranu civiliziranog svijeta na način da su osudile počinjeni genocid, priznale presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

On je dodao da je u tom kontekstu važno da što veći broj zemalja u regiji i svijetu osudi genocid, zatraži zabranu negiranja genocida i predvidi određenu sankciju kako bi se suzio krug onih koji negiraju genocid, podržavaju one koji to rade i veličaju i odlikuju ratne zločince.

- Time se smanjuje manevarski prostor i smanjuje prostor da i oni koji su danas negatori genocida u konačnici shvate da moraju stati na stranu civiliziranog svijeta, a to je da prihvate sudske presude, da prihvate činjenicu da je počinjen genocid, da se distanciraju od ratnih zločinaca i da svoj narod povedu putem katarze - kazao je Salkić.

Utvrđena sudska istina obavezuje međunarodnu zajednicu da reagira 

Salkić je kazao da postoji zaokružen proces pred Međunarodnim sudom pravde i pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i da je u presudama jasno kazano da je Srbija bila umiješana u udruženi zločinački poduhvat, što znači da je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu i izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

- Imamo ranije presude Međunarodnog suda pravde da su vojska i dijelovi policije bosanskih Srba počinili genocid nad stanovnicima sigurne zone. Imamo presude predsjedniku bosanskih Srba Radovanu Karadžići za genocid, imamo presudu komandantu te vojske. Imamo i presude drugim oficirima vojske bosanskih Srba i imamo utvrđenu sudsku istinu. Nakon te istine postoji dodatna obaveza za civilizirani svijet i međunarodna zajednica poduzmu određene mjere i aktivnosti - kazao je Salkić.

Ističući kako je međunarodna zajednica 1993. godine proglasila Srebrenicu sigurnom zonom Ujedinjenih nacija, a onda je 1995. godine izdala Srebrenicu i predala je vojci koju je predvodio osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, Salkić je kazao da međunarodna zajednica danas ima obavezu i šansu da popravi ono što su pogriješili i isprave tu nepravdu.

VEZANI TEKST - Džaferović o Inzku i muralima: Očekujem da zakon o zabrani negiranja genocida donese prije odlaska

Upozorio je Salkić da bi ponovno propuštanje te šanse od međunarodne zajednice bila ozbiljna poruka budućim generacijama da se genocid isplati.

- Nametanje zakona o zabrani negiranja genocida, zabrana ulaska u BiH svima koji negiraju genocid, zabrana kandidovanja i izbora na bilo koju poziciju bilo koga ko negira genocid i veliča ratne zločince je jedan od puteva kako da međunarodna zajednica promijeni ove stvari - poručio je Salkić.

Salkić je također kazao da trenutno ne vidi političku partiju, niti pojedinca među političkim predstavnicima Srba u Bosni i Hercegovini koji su spremi da kažu da se u Srebrenici dogodio genocid, da povedu narod putem katarze i da istinski rade na jačanju Bosne i Hercegovine kao države za sve njene građane.

- Sistem je u ovih proteklih 10-12 godina izgradio takvu svijest da su oni ubijeđeni da je Haški tribunal protiv srpskog naroda i da se genocid nije desio. Puno će vremena trebati da se ta percepcija promijeni - kazao je Salkić.

On je dodao da je u kontekstu političkih kretanja, Skupština entiteta RS planski usvojila puno zakona koji su slični ili identični zakonskim rješenjima u Srbiji.

- Mi imamo jednu tihu aneksiju putem zakona i putem objedinjavanja određenih aktivnosti entiteta RS i susjedne Srbije i pokušaja stvaranja ambijenta da se bude spremno za taj neki trenutak, kojeg oni sanjaju, povoljnih geopolitičkih odnosa. Od jeseni ćemo imati zajednički plan obrazovnih programa entiteta RS i Srbije iz nekoliko predmeta, imamo zajedničke projekte elektroprivreda RS-a i Srbije, imamo aktivnosti Srbija gasa na teritoriji entiteta RS i puno drugih aktivnosti. Pokušava se napraviti taj vještački ambijent da je to jedinstven prostor kako bi se u psihološkom smislu građani entiteta RS, prije svega Srbi, navikli da su oni kao dio Srbije, a da je ovo samo privremeno stanje da su u BiH - kazao je Salkić.