Na zakup skladišta su tako prošle godine potrošili oko 60.600 KM, a prodali su robu tek za 562 KM.

- Ni u 2019. godini nije bilo značajne prodaje robe iz skladišta (svega 6.728 KM), a za zakup skladišnog prostora plaćeno je 57.558 KM – navode revizori.

Revizori su ukazali i na zanimljivu činjenicu, a to je da se među zaplijenjenom robom nalaze i prehrambeni artikli kojima je istekao rok, imajući u vidu da su zaplijenjeni prije više od deset godina.

Na ovo je skrenuta pažnja jer je vrijednost robe procijenjena u trenutku kada je zaplijenjena i kasnije se više ne vrši procjena, što znači da su ti prehrambeni artikli potpuno izgubili vrijednost.

- Komisija za popis oduzete imovine izvršila je popis imovine i konstatovala da se ova roba nalazi na skladištu. Osim prehrambenih artikala, na stanju se nalazi tehnička, tekstilna i ostala roba – piše u revizorskom izvještaju o radu Porezne uprave FBiH u 2020. godini.

Revizija je posebno istakla da roba koju trenutno skladišti Porezna uprava vrijedi oko 56,2 miliona KM, ali je skoro sva data poreznim dužnicima na čuvanje, što bi po propisima trebao biti izuzetak, a u ovom slučaju je skoro pa pravilo.

Revizori su doveli u pitanje procjenu Porezne uprave koja će se vrsta imovine plijeniti.

- S obzirom na period i vrstu imovine koja je zaplijenjena i još uvijek se nalazi na stanju, ističemo da nije na efikasan način procijenjena vrsta imovine koja se plijeni, odnosno imovina kojom bi se omogućio najefikasniji način naplate duga. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o poreznoj upravi FBiH i Pravilnikom o procedurama prinudne naplate – upozorili su revizori.

VEZANI TEKST - UKC dužan više od 43 miliona, Univerzitet 13,5 miliona KM, Rudnik soli "leži" na 12 miliona

Osim toga, ne vode se evidencije o prodaji imovine, zbog čega se ne može potvrditi kada je i koliko puta određena imovina bila predmet prodaje.

U revizorskom izvještaju je skrenuta pažnja na još jedan problem, a riječ je o dugovima preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.

- Dosadašnje mjere koje su poduzete na naplati dugovanja obveznika u većinskom državnom vlasništvu nisu imale efekta, zbog čega dug kontinuirano ima tendenciju rasta. Ukupna dugovanja poreznih obveznika iznosila su oko tri milijarde KM, od čega se na obveznike koji su u većinskom državnom vlasništvu odnosi oko 1,5 milijardu KM – piše u izvještaju.

Mjere koje su poduzete protiv dužnika, a nisu imale efekta, bile su ograničenje prava raspolaganja novcem na računima, gdje je dug uglavnom samo rastao zbog zateznih kamata, a tu je konsolidacija za koju je donesen zakon, ali su i ovdje dugovi uglavnom rasli.

Prema strukturi, dug se najvećim dijelom odnosi na neuplaćene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.