Iz Olimpijskog komiteta BiH poručuju da bi se rado priključili organizaciji igara, ali su potrebna velika sredstva da se izvrše pripreme, a to bi trebali finansirati svi od kantona do države Bosne i Hercegovine, Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropske unije.

U Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine (OKBiH) vode se pripreme ukoliko bi došlo do zajedničke kandidature Barcelone i Sarajeva za Zimske olimpijske igre 2030. godine. Čelništvo Olimpijskog odbora Bosne i Hercegovine, predvođeno Marijanom Kvesićem, o tome je u Pekingu razgovaralo s Alejandrom Blanco Bravom, predsjednikom Olimpijskog odbora Španije i Victoriom Cabezasom, članom Izvršnog odbora Evropskih olimpijskih odbora, poručuju iz Olimpijskog komiteta BiH.

Bosanskohercegovačka prijestolnica Sarajevo, odnosno Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, u narednom periodu treba pripremiti okvirni budžet za obnovu olimpijskih borilišta, objavljeno je nakon sastanka čelnika OKBiH i predstavnika Olimpijskog komiteta Španije, za Zimske olimpijske igre koje će se održati u Španiji 2030. godine.

Sarajevo bi moglo biti domaćin i za nordijsku kombinaciju

- Grad domaćin koji zvanično podnosi kandidaturu, trebao bi imati i jasan budžet obnove i rekonstrukcije borilišta sa kojima se kandidira, a to su bob-staza na Trebeviću i skakaonice na Igmanu. Španci su iskazali i interes da Sarajevo bude domaćin za nordijsku kombinaciju pa bi u planove rekostrukcije trebalo uvrstiti i Veliko polje na Igmanu gdje se održavaju takmičenja u ski-trčanju. Budžet bi trebalo kreirati na osnovu procjene domaćih i međunarodnih ekspertnih grupa za datu oblast i kompanije koja gazduje ovim objektima, a to je ZOI 84 – kažu iz Olimpijskog komiteta BiH.

Na koji način se vrši kandidatura, odnosno da se dio takmičenja održi na bob-stazi i eventualno na skaonicama na Igmanu? Ko o tome odlučuje?

- Dogovoreno je da delegacija Barcelone i Olimpijskog komiteta Španije posjeti Sarajevo. Nedavna dešavanja u Ukrajini su poremetili te planove, ali su oni još aktuelni. Zajedno sa španskom delegacijom bi se obišla borilišta, napravila realna procjena situacije i dogovorom utvrdili koji sportovi i koje discipline bi se održale u Sarajevu. Nakon toga bi se kreirali materijali za zajedničku kandidaturu Barcelone i Sarajeva koji bi bili dostavljeni Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK). Proces kandidiranja je promijenjen. U prošlosti smo svjedočili da su se utrkivali kvalitetni potencijalni "gradovi domaćini" gdje bi se samo pobjednik radovao, a ostali gradovi, i pored činjenice da su uložili mnogo truda, vremena i resursa, tugovali i odustajali od daljnjeg olimpijskog puta - ističu iz Olimpijskog komiteta BiH.

Taj se proces, kako dodaju, izmijenio na način da se niko od "kandidata" ne odbija nego se kandidature prezentiraju u MOK-u i dogovorno dolazi do najboljeg rješenja i narednog domaćina igara.

- U ovom slučaju niko nije eliminisan, ali se kandidatura može prolongirati za četiri ili osam godina ukoliko kandidat ne prođe u prvom krugu kandidovanja. Na taj način MOK je želio zadržati kvalitetne kandidature i produžiti nadu gradovima kandidatima. Tako, ako Sarajevo i Barcelona ne prođu 2030, to ne znači da je kandidatura propala. Naravno, za ovako ozbiljne kandidature, potrebno je osigurati planirani budžet i garancije nadležnih ministarstava i BH institucija - navode iz Olimpijskog komiteta BiH.

Za sada se zna da bi se trebala renovirati bob-staza na Trebeviću. Koliko će to koštati i ko će dati novce za obnovu?

- Cijenu može iskazati samo ekspertni tim, a svakako da bi lokalne i državne vlasti trebale dati većinu novca uz opciju manje podrške drugih partnera. Sigurni smo da za ovu namjenu postoji dovoljno novca u kantonalnom, ali i u ostalim entitetskim i državnim budžetima. Vjerovatno bi se određena količina novca mogla osigurati kroz projekte Evropske unije, ali i MOK-a.

Bob-staza bi trebala biti rentabilna i samoodrživa

Da li se uopće isplati renovirati bob-stazu jer to je objekat koji se ne koristi često, a za njegovo održavanje potrebna su velika sredstva, nakon završenih Olimpijskih igara?

- Bob-staza se ne koristi već 30 godina i za ovu ocjenu bi trebalo napraviti ekspertnu analizu. Određena iskustva postoje iz predratnog perioda, ali danas smo u prilici da primijenimo bolje i efikasnije tehnologije. Prema riječima čelnika Sankaškog saveza BiH, staza bi trebala biti rentabilna i samoodrživa, ali ponavljamo, eksperti bi trebali dati svoju ocjenu na osnovu izvedbenog rješenja i modela, načina obnove staze te materijala koji će biti korišteni - pojašnjavaju iz Olimpijskog komiteta BiH.

U javnosti se govori da postoji mogućnost da bi se na planini Igman moglo održati i skijaški skokovi. Poznato je da su dvije skakaonice od 70 i 90 metar koje su se koristile za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, neupotrebljive. Ako bi se prihvatilo da se na Igmanu održe ponovo skijaški skokovi, trebalo bi graditi novu skakaonicu. Koliko bi to koštalo? 

- Renoviranju skakaonica na Igmanu bi se pristupilo po istom modelu, proceduri i načinu kao i za bob-stazu na Trebeviću. Postoji šansa da se skakaonice ne trebaju rušiti nego samo renovirati, ali i u ovom slučaju treba pristupiti dubokoj analizi i koristiti najbolja rješenja i najbolje prakse u skladu sa raspoloživim sredstvima - poručuju iz Olimpijskog komiteta BiH.