- Oni koji pažljivije prate naš rad i aktivnosti zapazili su da smo ove godine obilježili veći broj tridesetogodišnjica. Šta ovo zapravo znači? Koje godine i u kakvim okolnostima su osnovane sve te institucije i ustanove? Sve ove obrazovne ustanove osnovali smo, ili obnovili njihov rad u izrazito teškim okolnostima - u okolnostima kada smo bili izloženi brutalnoj agresiji kojom je ciljano naše fizičko uništenje, kad su uništavana naša dobra, paljena naša kulturna i vjerska zdanja, kada su zatirani svi tragovi našega postojanja, kada su državne institucije destruirane, a narod nemilosrdno proganjan i ubijan. Osnovane su 1993., u godini koja je bila najteža - možda čak u svem našem dosadašnjem bitisanju na tom prostoru - naveo je reisu-l-ulema.

Kazao je da "smo na brutalnost i divljaštvo agresora uzvratili ne samo neophodnim fizičkim, oružanim otporom, već i duhovnim otporom i kulturom".

- Na njihovo rušenje uzvratili smo svojom izgradnjom. I to izgradnjom onog najplemenitijeg: obrazovnih i odgojnih ustanova, škola i fakulteta, biblioteka i administrativnih centara koji će iznjedriti odgojene, obrazovane i moralne kadrove i izgradnjom infrastrukture koja će osiguravati kontinuiran rad osnovanih zavoda i osiguravati trajnost njihova djelovanja - kazao je reisu-l-ulema.

Naglasio je da smo time pokazali povjerenje u vlastite snage i svoju vjeru u budućnost.

- Pokazali smo zrelost, svijetu se predstavili kao ozbiljan narod koji želi biti konstruktivan, proizvodan, i davati vlastiti doprinos u izgradnji civilizacije i u svim područjima ljudskog, humanog izražavanja, ostajući pritom vjeran sebi i svojim vrijednostima. Stoga smo na sve ove godišnjice veoma ponosni, i obilježavamo ih s radošću i dubokom zahvalnošću - naglasio je reisul-ulema.

U obraćanju je podsjetio da je džemat naša osnovna organizaciona jedinica, koja okuplja ljude jednoga mjesta, povezuje ih i služi njihovim duhovnim, obrazovnim i životnim interesima, te da je nezamjenjiv u kolektivnom ispoljavanju i brizi o duhovnim i materijalnim potrebama svojih članova.

- Džemat je svojevrsna svetinja. Čuvajte ga kao nešto najvrednije. Njegov značaj je još veći ovdje u stranoj zemlji, u mješavini jezika, kultura i vjera. Džemat čuva naš identitet, njeguje i razvija naše vrijednosti i čuva naš jezik. U njemu se naša djeca podučavaju svojim vrijednostima, u njemu stječu svoje vjerske spoznaje i običaje, u njemu se međusobno upoznaju. To ih štiti od otuđenja i samozaborava. U džematu se upoznaju i odrasli, u njemu se susreću vjernici i vjernice i tu im se zbližavaju srca. Ta, zar vas u ovom džematu nema iz više od trideset gradova Bosne i Sandžaka? - istaknuo je reisul-ulema.

Kazao je da džematski ljudi postaju zaseban entitet, tu se ispoljavaju njihovi potencijali, materijalni i duhovni, tu se izgrađuju kao ljudi i brinu jedni o drugima.

- Tu postaju snaga koja može pružiti znatno više i znatno više doprinijeti svemu što će koristiti njima, njihovoj djeci, ali i drugim ljudima. U džematu im se otvaraju mnoga vrata prema brojnim dobrima, otvaraju im se velike mogućnosti da izgrade i svoj ovodunjalučki život, ali i vječni život na ahiretu. Iskoristite to, Allah vas pomogao! Uključite se u džemat i njegove aktivnosti i nemojte u njega unositi nered i pometnju. Poštujte svoje islamske običaje i svoju tradiciju, i budite vjerodostojni predstavnici svog naroda i svoje vjere ovdje. Vi ste to činili i do sada, pa neka vas Allah nagradi za to. Mnogo ste truda uložili i mnogo umijeća pokazali da biste danas imali ovo što imate -ovu oazu mira i ugodnosti. Mnogo žrtve ste podnijeli - poručio je danas na svečanoj akademiji reisul-ulema Husein ef. Kavazović.

Na kraju obraćanja, reisul-ulema je apelirao da čuvamo jedinstvo i slogu u džematu, te da brinemo o našim vjerskim vrijednostima, ali i našem nacionalnom identitetu.

- Bošnjaci, bili oni iz Sandžaka ili Bosne i Hercegovine, jedan su narod. Mi smo narod, koji ima duboke korijene, mi smo evropski narod, nismo došli niotkud, tu smo hiljadama godina, živimo svoj život, imamo svoju tradiciju, imamo naše gradove, sela, učene ljude koji su nas podizali i koji su nam pokazivali pravi put, put kojim hode dobri ljudi i civilizirani narodi. Zato, apeliram na vas da ono što nosite u svojim srcima i dušama, ono na čemu ste izgradili svoje biće, isto ugradite u svoju djecu, da budu dobri ljudi. Mi smo poznati kao narod koji se nekad zvao dobri Bošnjani. Nisu tim imenom oslovili tek tako, oslovili su na tako jer smo uistinu uvijek bili dobri ljudi i nikada ni prema kome nismo pokazivali agresiju - kazao je reisu-l-ulema.

Poručio je da Bošnjaci nisu "agresivan narod, nego narod dobrote, vrijedan narod, koji zna za sebe, i koji zna pružiti ruke drugima, čak i onda kada mu drugi nanesu bol".

- Mi smo narod koji je preživio genocid. Od genocida u Srebrenici Bošnjaci nikad nikome nisu nanijeli bol, nikada se nikome nisu osvetili, nikada nije zabilježen ni jedan primjer osvete kod Bošnjaka, a imali smo ogroman broj žrtava, silovanih majki, sestara, pobijene naše djece. Ostali smo dostojanstveni u svom bolu, takvi trebamo ostati i kao ljudi i narod - zaključio je reisu-l-ulema.