open-navfaktor-logo
search
Prezentacija dokaza
Reakcija Općine Trnovo: Na Bjelašnici nema bespravne izgradnje niti se sa planine zagađuje Vrelo Bosne
Povodom tekste koji je objavio Faktor pod naslovom "Bespravna izgradnja na Bjelašnici i Igmanu zagađuje pitku vodu, izgrađeno više niko ne može srušiti", reagirali su iz Općine Trnovo.
08.06.2023. u 15:52
get url
text

VEZANI TEKST - Bespravna izgradnja na Bjelašnici i Igmanu zagađuje pitku vodu, izgrađeno više niko ne može srušiti

Imajući u vidu da je aktuelno svakodnevno dezavuisanje javnosti putem elektronskih i printanih medija s ciljem da se lažno prikažu okolnosti gradnje na području Bjelašnice, te njen direktni utjecaj na Vrelo Bosne, Općina Trnovo oglasila se saopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

- Ovom prilikom otkrivamo činjenice, koje dokazuje "Elaborat zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje", koji je izradio Institut za hidrotehniku d.d. Sarajevo 2013. godine, usvojila Vlada Kantona Sarajevo 2014. godine, a koji dokazuje da boja ubačena u ponor na Babinom dolu nije registrirana na Vrelu Bosne.

U okviru izrade Elaborata zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje izvršeno je hidrogeološko bojenje ponora u Babinom dolu na Bjelašnici.

Ovaj ponor ranije nije ispitivan, premda se radi o značajnoj lokaciji, na kojoj egzistira turistički kompleks, sa većim brojem hotela, restorana i drugih turisičkih sadržaja. Ponor je lociran na koordinatama x = 6.523.260 m i y = 4.841.434 m, a nadmorska visina je 1.235 mn.m.

Obilježavanje ponora izvršeno je korištenjem natrijumfluoresceina, koji je ubačen u ponor u količini od 15 kg. Ubacivanje obilježivača izvršeno je dana 07.12.2010. godine u 12:00 sati. Pripremljeni traser ispušten je u sabirni šaht sistema za odvodnju oborinskih voda sa platoa u zoni ponora, koji je direktno povezan sa upojnim bunarom kojim se oborinske vode infiltriraju u tlo. Po u puštanju obilježivača, izvršeno je ispuštanje 8,5 m3 vode kako bi se osigurao brzi transport obilježivača do upojnog bunara.

Pojava boje praćena je na tri vrela: Vrelu Bosne, Hrasničkom vrelu i vrelu Semizov bunar.

U periodu praćenja pojave obilježivača na navedenim vrelima, koji je trajao do 05.01.2011. godine, boja nije registrirana na Vrelu Bosne."  (strana 221. i 222. spomenutog Elaborata)  

(link za cjelokupan dokument: https://www.ekoakcija.org/sites/default/files/dokumenti/elaborat_zastite_izvorista_vode_za_pice_sarajevsko_polje_-_knjiga_1_0.pdf)

Napominjemo lokalitet Bjelašnice je prema važećoj odluci u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta. Dok prema usvojenom nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevskog polja iz 2022. godine u četvrtoj zoni sanitarne zaštite izvorišta, što nedvojbeno dokazuje da je na tom području dozvoljena gradnja objekata.

Slijedom svih provedenih ispitivanja, dokazano je da vode sa prostora Babinog dola nemaju utjecaja na izvorište Vrelo Bosne. Dalje, u skladu sa Regulacionim planom "Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica", koji je usvojen 1982. godine (Službene novine Grada Sarajeva,  broj 11/82), Odlukom o građevinskom zemljištu (Službene novine Grada Sarajeva, broj 22/85) je propisano da se zemljište na području Bjelašnice i Igmana koje je pokriveno Regulacionim planom ima smatrati građevinskim zemljištem.

U kontekstu prednje navedenog, na području lokaliteta Bjelašnica i Igman je u skladu sa spomenutim Regulacionim planom, te prema Zakonu o prostornom uređenju pristupljeno detaljnoj razradi putem izrade Urbanističkih projekata. U provedbi planske dokumentacije izdate su zakonite i u skladu sa Prostornim planom Kantona Sarajevo, važeće  dozvole za izgradnju objekata.

Općina Trnovo je dosadašnjim Urbanističkim projekatima u okviru postojećeg Regulacionog plana "Sportsko-rekreacionog područja Bjelašnica", obuhvatila prostor ukupne površine 41,29 ha.

Krčenje šume je postupak koji je proveden u skladu sa članom 52. Zakona o šumama KS (Službene novine Kantona Sarajevo br. 5713, 10/21), a na osnovu rješenja Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. U pojedinim tekstovima iznose se nesuvisle činjenice o krčenju šume na Bjelašnici od 8,5 miliona kvadratnih metara šume.

Pored svega navedenog Općini Trnovo se kontinuirano spočitava i da na Bjelašnici ne postoji kanalizacija, da "fekalije cure na sve strane" i tako se zagađuje pitka voda.

Ovi navodi su netačni, obzirom da je na prostoru Babinog dola - Bjelašnice kroz realizaciju urbanističkih projekata izgrađena odvojena seperatna i kišna kanalizacija. Separatna kanalizacija je priključena na fekalni kolektor F300 mm Bjelašnica-Hadžići i isti je u nadležnosti KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo. Kompletna  kanalizaciona mreža na području Bjelašnice je ispravna i svi objekti su priključeni na ovu kanalizacionu mrežu.

Za sve objekte  je u smislu Zakona o vodama Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br.18/10, 43/16), pribavljena i Prethodna vodna saglasnost, Vodna saglasnost i Vodna dozvola u smislu Zakona o vodama. Nadalje, sve garaže, kuhinje i parkinzi imaju postavljene separatore. Pojedinačni objekti su priključeni na vodovodnu i kanalizacionu mrežu na osnovu uslova i nadzora KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo.

Obzirom da je KJKP  Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo preduzeće koje održava i upravlja kompletnim  kanalizacionim sistemom i kolektorom  Bjelašnica - Hadžići, ukoliko je u funkciji nema mogućnosti zagađenja bilo kojeg izvorišta, pa i samog Vrela Bosne.

Nadamo se da smo ovim obrazloženjem i dokazima zatvoriti temu o bespravnoj izgradnji na Bjelašnici i o zagađenju Vrela Bosne sa Babinog dola – navodi se u saopćenju Općine Trnovo.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.