Evropskim bankama u sljedeće tri godine prijeti i do 800 milijardi eura gubitaka po kreditnim plasmanima te smanjenje prihoda za 30 milijardi eura zbog posljedica krize uzrokovane koronavirusom, navodi se u istraživanju konsultantske firme Oliver Wyman.

U njihovom temeljnom, odnosno očekivanom scenariju, a to je spori ekonomski oporavak te izostanak drugog zatvaranja ekonomskih aktivnosti u većini država, procjene govore da će se loši krediti popeti na 400 milijardi eura. To je 2,5 puta više nego prije tri godine.

U lošijem scenariju koji uključuju ozbiljne razmjere drugog vala pandemije brojke bi se udvostručile, a udjel nenaplativih kredita evropskih banaka dosegao bi 10 posto u ukupnom kreditnom portfelju.

- Iako nije vjerojatno da će pandemije donijeti vrlo teške posljedice bankovnom sektoru, velik broj banaka naći će se u nezavidnom položaju s vrlo slabim povratima - kaže Christian Edelmann, jedan od direktora analize evropskog sektora finansijskih usluga u Oliver Wymanu, a prenosi Financial Times. Dodaje da će to rezultirati averzijom banaka prema riziku kada je kreditiranje u pitanju.

Valja podsjetiti kako su evropske banke prošle težak oporavak od prošle finansijske krize iz 2008. godine, a više od desetljeća imale su slabašnu profitabilnosti uslijed velike konkurencije na tržištu. Evropske su banke u prosjeku upola manje profitabilne od američkih konkurenata.

Tako je pet najvećih banaka iz SAD-a već pripremilo 55 milijardi dolara za potencijalne gubitke po kreditima tokom prvog polugodišta. COVID-19 će se negativno odraziti i na prihode evropskih banaka, prvenstveno kroz dugoročno iznimno niske kamatne stope.

Prihodi će se, nakon očekivanih gubitaka po kreditima, mogli bi ove godine pasti za 180 milijardi eura spustivši se na 385 milijardi eura, čak i ako se drugo zatvaranje izbjegne.

Oporavka na 2019. godinu neće biti do 2022. godine, kada će prihodi od 535 milijardi dolara biti 30 milijardi eura niži, procjenjuju u Oliver Wymanu. U toj firmi prognoziraju i da će se neto prihod od kamata iduće godine spustiti za osam posto u odnosu na 2019. godinu. To će posebno pogoditi banke koje nemaju investicijsko bankarstvo ili upravljanje imovinom.