Uz sve nevolje sad je došao i rat u Ukrajini, a tmurno raspoloženje sve više zahvaća i Njemačku. Psihoza se najprije vidi po policama samoposluga: mnogi stvaraju zalihe ulja i brašna jer je Ukrajina bila jedan od glavnih izvora tih namirnica, a i Udruženje proizvođača jestivog ulja objavljuje kako se "može računati" s ograničenjem isporuka suncokretovih sjemenki, lana i soje. Brašno je zapravo teško skladištiti, zato se za svaki slučaj opet kupuje tjestenina kao i prije pandemije. Ovog puta barem toaletni papir nije toliko tražen.

Barem za dio stanovništva, trgovci i vlada ih mogu uvjeravati do Sudnjeg dana kako ne prijete nestašice, ali i ispitivanje javnog mnijenja agencije Forsa pokazuje kako 69 posto upitanih misli da će NATO, a tako i Njemačka, biti uvučeni u rat. Njih 64 posto očekuje pogoršanje ekonomskog stanja, no golema većina je svjesna da tu ne mogu učiniti ništa i da nekakve zalihe neće mnogo pomoći.

No rat Rusije protiv države koja nije daleko od Njemačke se uveliko vodi i veliko je pitanje hoće li tamo stati. To je duboko uznemirilo tamošnje stanovništvo. To se vidi i po broju poziva telefonskom dušobrižništvu.

- Upiti su postali veoma intenzivni - kaže nam Christina Zajeckowski iz telefonskog dušobrižništva Kölna.

Ljudi se boje da bi rat mogao doći u Njemačku sa svim što to znači: "Da poginu članovi porodice i prijatelji, da im bude razoren njihov dom, da se događaju svi užasi koje vide preko medija". Kaže kako ljudima pomaže već i "da s nekim razgovaraju o svojim strahovima ili da izgovore najgore što si mogu zamisliti".

Sjećaju se šta zapravo znači rat

Zovu i mladi ljudi, koji strahuju za svoju budućnost i koji su mislili da će živjeti u Evropi gdje vlada mir, ali i pripadnici naraštaja koji se sjećaju ili rata ili teških dana odmah nakon njega. Taj naraštaj je "sve potisnuo u doba mira, ali sad im je sve opet izašlo pred oči", kaže i Thomaas de Vachroi iz Evangeličkog crkvenog kruga u četvrti Neukölln u Berlinu. On vodi crkvenu stambenu zadrugu prikladnu i za invalide tako da tamo živi i mnogo starijih osoba.

- Oni se užasno boje da bi u jednom trenutku bila prekoračena crvena linija i da NATO intervenira i zato vide sve crno. Moram vam iskreno reći da u međuvremenu i ja mislim slično.

Kao i inače, stariji ljudi se više ne brinu za sebe, nego za svoju djecu i unuke: Vachroi uvijek iznova sluša kako mu objašnjavaju kako "moji unuci ni ne znaju šta smo mi doživjeli nakon rata. Preživjeti glad, odlaziti na polja da bi se našlo nešto jestivo, nemati uopće odjeće". Stare ljude sve ovo teško pogađa: "Sjede tako i razmišljaju, moj Bože, šta će se sad dogoditi s ovim svijetom?"

Mnogi su u takvoj depresiji da trebaju i liječničku pomoć, a predsjednik Udruženja liječnika Frank Ulrich Montgomery njihove bojazni od rata i razaranja shvata veoma ozbiljno: "Važno je da ih se shvati, a ne da im se umanjuje ono što osjećaju", izjavio je za listove i portale grupe Funke. Strah od atomskog rata nije samo racionalan, tako da ne pomaže niti "suprotstaviti se samo racionalnim argumentima".

Prepperi likuju

Racionalni i argumenti bilo kakve vrste još manje pomažu u raspravama s prepperima, osobama koje čitavog života vjeruju kako rat samo što nije počeo i pripremaju se na njega. Sad su uvjereni da im ovaj Putinov rat tek potvrđuje ono što su oduvijek vjerovali i za što su se pripremali.

No dok su do sad i njihove nastupe na društvenim mrežama pratili samo rijetki, a i oni uglavnom da se dobro zabave, sad je mnoštvo klikova na njihove "savjete" o ruksacima u kojima je sve potrebno za preživljavanje, o tabletama joda u slučaju radioaktivnosti ili o generatorima električne energije. U tu kategoriju "Savjeti preppera za početnike" spadaju i videosnimci naslova kao što su "Rat Rusije i Ukrajine. Šta sad treba učiniti?" ili "Može li se preživjeti radioaktivno zračenje?" Pobjeda njihove hronične paranoje je i naslov priloga na društvenoj mreži "Prekasno za brigu u slučaju krize? Sad je ostalo još samo malo vremena".

Koliko košta atomski bunker?

No još od doba Hladnog rata posvuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj ima firmi koje doista nude gradnju bunkera i sličnih skloništa. Tako i u firmi Bunker Schutzraum Systeme Deutschland BSSD (Sistemi bunkera i skloništa Njemačke) sa sjedištem u Berlinu pljušte pozivi građana. "Prije je bilo možda dvjestotinjak poziva naše internetske stranice na dan, kako je rat počeo ima ih više od 10 hiljada", kaže nam Mark Schmiechen koji je u BSSD-u zadužen za odnose s javnošću. Građane zanima čitava ponuda, od malih čeličnih skloništa, brzih skloništa za zaposlene neke firme pa do uređenja podruma ili garaža u sklonište i gradnje pravih bunkera koji bi trebali biti zaštita i u slučaju atomskog udara. Zanimanje je toliko da je ta firma otvorila još šest telefonskih linija, a svi telefoni bez prestanka zvone, tvrdi Schmiechen.

Mnogi čak ne žele naručiti bunker, nego samo od njih žele znati što trebaju učiniti u slučaju nužde.

- Tako nas je nazvala jedna mlada žena koja se požalila kako ne zna ni kome da se obrati. Kaže da je zvala policiju, zvala je i državnu službu i niko joj nije mogao dati neki savjet pa je tako nazala nas na DW-u i pitala, možemo li to barem mi.

Neke opasnosti treba "uzeti za ozbiljno"

I dok je doista teško dati odgovor što bi pomoglo naprimjer u slučaju atomskog napada jer to onda nije stvar skloniti se na sigurno koji sat, dan ili sedmicu, nego najvjerojatnije u tom skloništu provesti ostatak života, državne službe ne mogu posve isključiti ni napad ruskih hakera na infrastrukturu Njemačke. Tu je i njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser apelirala na građane da "shvate ozbiljno" mogućnost internetskog napada na sistem vodoopskrbe, električne energije ili drugih infrastrukturnih čvorišta.

Nema tome dugo, na početku pandemije korone da su se njemački mediji izrugivali njemačkom Uredu za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK) kad je građanima savjetovao da stvore rezervu svega što im može biti potrebno za deset dana života. Sad se osjećaju potvrđeni u svojim upozorenjima i na svojoj web-stranici objavljuju kako ova prijetnja "nije dočekala nespremnom njemačku vojsku, ali niti nas s obzirom na zadaće našeg ureda", piše BBK.

I njihov ured je pretrpan pozivima i upitima građana, a otvorili su i posebnu stranicu, na kojoj prate rat u Ukrajini. Našu želju za razgovorom su odbili s obrazloženjem kako "zbog trenutnog stanja, nažalost za to nemaju slobodnih termina".