U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u Evropsku uniju.

Nasilno vraćanje migranata

Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu i u okolini Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom, navodi Hina.

Eurozastupnici, pretežino lijevih i stranaka centra, ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile "sramotno".

EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više eurozastupnika.

Portugalka Isabel Santos je ispred kluba socijaldemokrata (S&D) rekla da odgovornost za nehuman položaj migranata, uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog "sramotnih postupaka graničnih policija država članica".

Sophia in 't Veld je u ime kluba liberala u parlamentu (Renew Europe) prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.

Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a "nezakonito vraćanje migranata uz upotrebu sile se više ne može tolerirati", rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu.

Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio "neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji".

Tineke Strik je ispred Zelenih pozvala Komisiju da "okonča nekažnjivost nezakonitog vraćanja migranata uz upotrebu sile", a članice da prestanu žmiriti pred njima" , dok je Malin Bjoerk u ime "Ljevice" rekla da druge članice "trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti".

Te brutalnosti nisu "navodne", ustvrdila je, pozivajući se na 1.500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji "sramotno nasilje EU-a na granicama, politike nezakonitog vraćanja migranata uz upotrebu sile i izostanak solidarnosti".

Ressler: Politički napadi na Hrvatsku

HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler je u odgovoru na prozivanje hrvatskih vlasti za nezakonito postupanja prema migrantima ustvrdio da je riječ o "neutemeljenim i političkim motiviranima napadima na Hrvatsku, Grčku, Frontex, ali u suštini na evropsku politiku zaštite granice".

- Pravi uzroci ove humanitarne situacije su u propusnim granicama i manjku graničnog i institucionalnog kapaciteta Bosne i Hercegovine, ali i u ne uvijek dovoljnom evropskom angažmanu u našem neposrednom susjedstvu - nastavio je Ressler.

Ocijenio je da EU treba inzistirati na političkoj volji i ulaganjima u BiH na jačanju kapaciteta te države da nadzire svoje granice. "Jedino tako može se izbjeći neprekidno ponavljanje ovakvih patnji koje gaze ljudsko dostojanstvo", zaključio je.

Hrvatski zastupnik SDP-a Tonino Picula u raspravi je ocijenio da je situacija na granici BiH i Hrvatske "sve gora i dodatno podcrtava nefunkcionalnost institucija Bosne i Hercegovine i dotrajali dejtonski sistem", prenosi Hina.

EU-ova "finansijska podrška je potrebna, ali novčana pomoć neće riješiti u osnovi politički problem", upozorio je i napomenuo da "Bosna i Hercegovina, Hrvatska i ostale granične zemlje ne smiju nositi teret izostanka dogovora o novom Paktu o migracijama i azilu" u EU.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson u uvodu rasprave navela je da Komisija i hrvatske vlasti vode "stalan dijalog" te da uskoro očekuje uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.

Kriza s migrantima u BiH je "nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale", rekla je povjerenica te ih pozvala da "pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja", uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.

Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća EU, portugalska ministrica za evropske poslove Ana Paula Zacarias, u svom je obraćanju eurozastupnicima ocijenila da stanje na vanjskim granicama "zabrinjava" te da je za trajno rješenje potrebna reforma sistema azila u EU-u.