Prije dvije godine niko nije vjerovao Fahrudinu Radončiću, uvjeravao je šef SBB-a stranačke pulene tokom posjete Zeničko-dobojskom kantonu, da je izgradnja toplovoda od Kaknja do Sarajeva moguća. Taj projekat kada se realizira će, dodao je, „obilježiti neimarstvo i viziju SBB-a“.

Da se ne snalazi baš najbolje u vođenju „programske kampanje“, za koju se naprasno odlučio nakon što je dobio adekvatan odgovor na uobičajenu kampanju diskreditiranja protivnika, Radončić je pokazao prisvajanjem zasluga za projekat u kojem ima minimalne zasluge.

Sama ideja o izgradnji toplovoda od Kaknja do Sarajeva nastala je nekoliko decenija prije nego što je vizionar Radončić došao u BiH, a prve poslijeratne aktivnosti po tom pitanju pokrenute su osam godina prije nego što je osnovao svoju privatnu političku stranku.

Naime, 2001. godine je američka kompanija Parsons Energy & Chemical Group izradila „Studiju izvodljivosti rehabilitacije za TE Tuzla i Kakanj“, u okviru koje je obrađena i tema grijanja Sarajeva iz TE Kakanj. Tri godine kasnije je izrađena „Studija opravdanosti snabdjevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva“, koju je uradila Elektroprivreda BiH. Ta kompanija je od 2004. godine, u okviru stvaranja pretpostavki za realizaciju projekta izgradnje toplovoda, izvršila revitalizaciju TE Kakanj.

Aktivnosti na izgradnji toplovoda intenzivirane su tokom aktuelnog saziva Vlade FBiH. Najprije je taj projekat početkom 2016. godine Predsjedništvo SDA uvrstilo u Program 100 strateških projekata za BiH i FBiH, a zatim je taj dokument usvojila i Vlada FBiH na čelu sa Fadilom Novalićem.

Izrada studije izvodljivosti za projekat toplovoda, koju je finansirala Elektroprivreda BiH, prepuštena je Mašinskom fakultetu u Sarajevu i kompanijama „Bosna-S“ i „Enova“, a vođa tima izrade studije izvodljivosti bio je profesor Ejub Džaferović, brat zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefika Džaferovića.

Studiju izvodljivosti je Elektroprivreda BiH prihvatila kao platformu za realizaciju ovog projekta. Sljedeći korak bio je idejni projekat, u čiju je izradu Vlada FBiH u martu ove godine uključila i Fond za zaštitu okoliša FBiH, što je prva konekcija sa SBB-om, s obzirom da direktorsku poziciju u toj instituciji obnaša kadar te stranke. Sporazum o sufinanriranju izrade idejnog projekta između Fonda i Elektroprivrede BiH potpisan je 14. juna 2018. godine, što je ujedno bila i posljednja aktivnost na realizaciji ovog projekta.

S obzirom da su kadrovi SBB-a, direktor Fonda za zaštitu okoliša Fuad Čibukčić i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, u potpunosti zakazali u slučaju GIKIL, te da se nisu proslavili raspodjelom budžetskih sredstava u džepove SBB-ovih članova umjesto na ekološke projekte, njihov stranački šef je, u nedostatku konkretnih rezultata, posegnuo za tuđim idejama i aktivnostima, besramno ih predstavljajući kao svoje.