Radnici iz istočne Evrope ne mogu riješiti nedostatak radne snage u Njemačkoj

objavljeno: 05.02.2018. u 21:47

Pesimistične prognoze kažu da će Njemačkoj uskoro nedostajati stotine hiljada njegovatelja starih lica. Cijeli sistem njege bi odavno kolabirao da nije dolaska stranih njegovatelja. Ali da li će to biti dovoljno na dugi rok?

Oko 3,3 miliona osoba u Njemačkoj upućeno je na njegu, kažu brojke Saveznog ministarstva za zdravstvo, piše Deutsche Welle. A taj broj se povećava jer društvo brzo stari. Do 2030. godine biće više od četiri miliona ovakvih ljudi. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja. Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u martu prošle godine bilo tek 3.000 nezaposlenih negovatelja starih naspram 14.600 upražnjenih radnih mjesta.

Taj deficit će, ako se nešto ne promijeni, samo rasti. Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola miliona.

Premalo mladih ljudi se odlučuje za ovaj posao, a i oni koji se odluče često nakon nekoliko godina dignu ruke. Radni uvjeti su teški, priznanje Ojgen Briš iz ove fondacije.

- Mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica – kazao je.

Ali i loše plate igraju ulogu. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada, njegovatelj na puno radno vrijeme zarađuje u prosjeku 2.621 eura bruto – to je 16 posto manje od prosječne plate. Još lošije je stanje kod negovatelja koji nisu prošli stručnu trogodišnju obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa koji mogu iznositi i između 35 i 40 posto.

Uvoz nije dovoljan?

Kornelija Hince, ekspertkinja za istraživanje kvaliteta života, za radio Deutschalndfunk kaže da je u Njemačkoj posredi “Pflexit“ – složenica od njemačke reči “Pflege“ (njega) i engleske riječi “Exit“ (izlazak), a odnosi se na “odlazak njegovatelja koji su ovdje obučeni u inostranstvo gdje je bolja plata. U prvom redu su to Austrija i Švicarska, ali i skandinavske zemlje.“

Starački domovi, bolnice i hospiciji u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reaguju tako što traže novu radnu snagu iz zemalja u kojima su plate znatno manje nego u Njemačkoj i gdje vlada velika nezaposlenost. Istočna Evropa, Balkan, ali i Filipini glavni su izvori radne snage.

Mišljenja o stranim njegovateljima se razilaze. Gernot Kifer, član Upravnog odbora udruženja obaveznih zdravstvenih osiguranja upozorio je ranije za Frankfurter algemajne cajtung: “Naivan je svako ko misli da izazove mahom može riješiti uvozom radne snage.“

Kad je u pitanju politika, predsjednik socijaldemokrata Martin Šulc se još za vrijeme izborne kampanje založio za uklanjanje birokratskih prepreka za zapošljavanje stranih radnika. Bez njegovatelja iz istočne Evrope bi se sistem njege starijih osoba u Njemačkoj odavno urušio, kazao je tada Šulc. On je tu temu stavio u politički kontekst i kad je kazao da bi zavisnost od stranih njegovatelja trebalo da imaju na umu i one stranke koje huškaju protiv stranaca.

Jezik kao prepreka

U pregovorima o budućoj koaliciji socijaldemokrata i demokršćana planirano je da se otvori 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši. To je veoma malo ako se uzme u obzir da postoji čak 13.500 ustanova koje zapošljavaju njegovatelje.

No, i kod tih 8.000 radnih mjesta političari ne stvaraju iluzije da će se time problem riješiti. Zastupnik bavarske CSU Georg Nislajn kaže: “I mi znamo da će biti teško pronaći ljude za tih 8.000 radnih mjesta.“ No, velika koalicija želi da se potrudi, dodaje on, recimo “tako što bi se negovatelji bolje plaćali, a smanjio radni stres i skratile smjene“.

Ni na duge staze vjerovatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva. Problem pri tom je često nepoznavanje jezika, a komunikacija je posebno važna upravo u radu sa starijima, katkad dementnima i usamljenim ljudima. Osim toga, strane diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.