- Ovo glorificiranje njegovih velikih zasluga uopće nije tačno jer hronologija događaja, činjenično stanje, demantira da je on to navodno riješio u par minuta s glavnim tajnikom (NATO-a) - kazao je novinarima Grlić Radman.

VEZANI TEKST - Milanović može biti polovično zadovoljan: U deklaraciji NATO-a i Dejton, ali ne i konstitutivnost naroda

Šef hrvatske diplomatije kaže da je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.

Milanović je pak ranije izjavio da je Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana insistiranja.

- Ne volim riječ 'zaprijetio', nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu - izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.

Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je "to riješeno u pola minute".

Dan ranije je Milanović izjavio da se hrvatsku tretira kao "sitan kusur" te da neće potpisati završnu deklaraciju NATO-a koja izgleda kao da ju je "pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva".

Grlić Radman je kazao da je on u maju formirao "koordinacijsko tijelo, jednu neformalnu skupinu" u kojem su bili predstavnici ministarstva vanjskih poslova, ministarstva odbrane, ministarstva unutrašnjih poslova, ministarstva finansija, ureda predsjednika vlade i ureda predsjednika.

Ta se radna skupina, navodi Grlić Radman, sastala tri puta od maja i "nije bilo prijepora unutar radne skupine niti je bilo izdvojenih mišljenja". 

Radman naglašava da je navedeno tijelo 11. juna uspjelo unijeti formulaciju o potrebni izmjene izbornog zakona u izjavu NATO-a, a 13. juna ujutro je uvršten i Daytonski sporazum.

Dakle, do promjene je, tvrdi Grlić Radman, došlo i prije Milanovićevog razgovora sa Stoltenbergom.

- Mi smo uložili maksimalne napore, diplomatske napore predanim radom, tihim radom, mudrim radom - kazao je Grlić Radman.

Milanovićev potez je "nečuven"

Hrvatski ministar vanjskih poslova je kazao da je tekst završnog dokumenta NATO samita "u pravilu klasificiran" te da se o njegovom sadržaju raspravlja "na jedan tihi način, razgovorom, dogovorom", optuživši hrvatskog predsjednika da je svojim javnim istupom prekršio diplomatske uzuse.

Milanovićeva izjava da će blokirati usvajanje izjave NATO-a je "zapravo nečuvena u praksi NATO samita jer uvijek se ide na dogovor zemalja članica", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Ocijenio je da je predstojeći NATO samit iznimno važan i zbog, po prvi puta, prisustva američkog predsjednika Joea BIdena te da je Stoltenberg "sigurno nazvao predsjednika da bi ga pitao o čemu se radi i kako bi spriječio eventualnu međunarodnu blamažu".

Glavnik sekretar NATO-a je "htio vidjeti je li to sve zapravo u redu", poručio je Grlić Radman.

- Zašto želi na neki način glorificirati vlastitu zaslugu koje zapravo nema? Ja ne mogu prešutjeti tu količinu neistina koje se puštaju u javni prostor. Ne možete jednom izjavom nadomjestiti rad kojeg nema - dodao je.

Potom je kritizirao i nezavisnog zastupnika u klubu MOST-a Ninu Raspudića koji je pohvalio predsjednikov potez.

- S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u BiH - kazao je Raspudić.

Grlić Radman je kazao da je Raspudić zanemario petogodišnji aktivni angažman vlade u korist bosanskohercegovačkih Hrvata u europskim institucijama.

- Upravo se hrvatska vlada već pet godina sadržajno, supstancijalno i konkretno vidljivim doprinosom se bori da se ta nepravda ispravi - kazao je Grlić Radman, referirajući se na izborni zakon koji omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike, prenosi Hina.