Radanović je naglasio da se ni u jednom trenutku neće narušiti postojeći Spomen-park Vraca koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Govorio je i da li ima problema da dođe na Baščaršiju i popije kahvu. Kazao je i šta misli o podizanju krsta iznad bh. gradova.

- U Istočnom Sarajevu smo prije nekoliko dana na održanom sastanku usaglasili da će budući spomenik na Vracama biti spomenik civilima koji su ubijeni u Sarajevu u Drugom svjetskom ratu, i u posljednjem ratu. Mi smo i na sastanku izrazili žaljenje što ne možemo da pronađemo nikakvu lokaciju u gradu, dijelu Sarajeva koji je u Federaciji. Mi bismo bili najsretniji kada bi postojala dobra volja da se podigne spomenik Srbima civilima u Sarajevu - govori nam Radanović.

Đorđe Radanović 

Dodaje kako imaju brojne knjige, izvještaje, koji svjedoče o stradanjima Srba u Sarajevu.

- Na sadašnjem Spomen-parku Vraca upisano je stradalih 1.400 Srba u Drugom svjetskom ratu iz Sarajeva, a bilo ih je više. I zbog toga želimo da spomenik bude civilima koji su nastradali od ustaške vlasti tokom Drugog svjetskog rata. Istovremeno, želimo da podignemo spomenik sarajevskim ulicama, jer imamo 152 ulice čiji su nazivi uklonjeni. Nije korektno da jedan Nikola Tesla, koji ima ulicu u bilo kojem svjetskom ili evropskom gradu, nema ulicu u Sarajevu, ili jedan Mihailo Pupin... Želim da kažem da postoji dobrih ljudi u Sarajevu, vjerujem da je takvih većina i kod Bošnjaka, koji bi željeli da se jednom broju ulica vrate stari nazivi - kaže Radanović.

Osvrnuo se na lokaciju za gradnju spomenika.

- Mi razumijemo da je Spomen-park Vraca nacionalni spomenik i bit će poduzeti svi koraci da se ne dozvoli izgradnja spomenika na tom dijelu. Ali ima tu i drugih parcela koje ne tretira Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. Moram reći da nije ničija želja da se bilo ko provocira. Prije gradnje morat će se ispoštovati sve procedure, urbanističke, regulacioni planovi. Izgradnja će početi kada se steknu zakonski uvjeti. Naime, manji dio Vraca, 11 dunuma pripada RS-u, dok je ogromna većina Vraca u Federaciji - priča Radanović.

Stradanje Srba

Fokusirao se na stradanje srpskih civila u Sarajevu u periodu '92-'95. godina.

- Na teritoriji koju je kontrolisala Armija Republike Bosne i Hercegovine i MUP RBIH, radi se o spisku nestalih na teritoriji Grada Sarajevo, riječ je o 840 srpskih civila. To je trenutni broj. Ima tu i Jevreja i Hrvata, ali je 840 Srba koji su u toku rata nestali u Gradu Sarajevu. Jedan dio ih je pronađen ponegdje, ali nećemo istrčavati ni sa kakvim ciframa - rekao nam je Radanović.

Govorio je i o sebi.

- Rodom sam iz Bosanskog Petrovca, a sada sam u Bijeljini i često sam u Sarajevu, nemam nikakav problem s tim, niti sam imao. Mi samo imamo objektivnu potrebu da se podigne spomenik ljudima koji su ubijani, ne ulazim na koji način... Jednostavno, potreba je da se tim ljudima oda počast. Nažalost, nismo mogli dobiti lokaciju u gradu - ponavlja Radanović.

VEZANI TEKST - Gradonačelnik Istočnog Sarajeva o spomeniku na Vracama: Ljut na "kvazihistoričare", ima li Srbija veze sa idejom

Zatražili smo i da prokomentira činjenicu da roditelji ubijene bošnjačke djece u Prijedoru godinama ne mogu da dobiju od prijedorskih vlasti dozvolu za gradnju spomen-obilježja.

Hrvati su iznad Mostara podigli krst da bi prkosili Bošnjacima 

- To je u Republici Srpskoj. Ne možemo ni mi da dobijemo u Federaciji godinama dozvolu. Ima pozitivnih primjera. Možete proći Podrinjem, Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, tu su lokalne zajednice dozvolile, samo da to ne vrijeđa nikoga. Bilo je prijedloga da se postave krstovi na nekim lokacija, mi smo rekli: "Dajte, ljudi, nemojte da vrijeđamo, da provociramo". Vjerska osjećanja neka se izražavaju na drugi način. Bio sam i protiv aktivnosti za krst na Zlatištu iznad Sarajeva. Ako treba podizati krst, neka se to radi ispred nekog naselja koje je srpsko. A ne kao što su Hrvati radili u Mostaru, podigli su krst da bi prkosili Bošnjacima, a ne da bi bili religiozni i ispoljavali svoja vjerska osjećanja - mišljenja je Radanović.