VEZANI TEKST - Orban: Naša pobjeda se vidi i s Mjeseca, a i iz Brisela, pobijedili smo Soroša, Zelenskog, medije...

Nakon trijumfa desničara Viktora Orbana u Mađarskoj, Kremlj priželjkuje sličan rasplet i Parizu. U tom razvoju događaja Rusija bi u svojim osvajačkim akcijama na istoku Evrope mogla računati na blagonaklonost najjače države Evropske unije uz Njemačku. 

Kakav je odnos snaga uoči izbora u Francuskoj?

Izborni stratezi aktuelnog predsjednika Emaanuela Macrona postali su oprezni. Više ne planiraju veliko slavlje već nakon prvog kruga u kojem se može postati predsjednik ukoliko se osvoji više od 50 posto glasova (drugi krug, ukoliko bude potreban, održat će se 24. aprila).

- Nemojte misliti da je sve odlučeno, nemojte misliti da će stvari ići glatko - rekao je Macron prošlog vikenda na predizbornom skupu u Parizu gdje je bilo okupljeno tridesetak hiljada pristalica. 

Politički analitičari smatraju da je Macron mnogo vremena posljednjih mjeseci, pa i u samoj predizbornoj kampanji, potrošio na razgovore s Moskvom i Kijevom u nadi da će se izbjeći krvavi sukob.

Za to vrijeme francuska desnica je bila vrijedna. Najviše zaštitini znak desenice, Marine Le Pen, koja će u trećem pokušaju željeti doči do francuskog političkog trona. I dok je Macron bio zaokupljen potresima na globalnom nivou, pa i prijetnjama nuklearnim ratom Moskve, Le Pen je radila na homogenizaciji francuskih birača, koji, to pokazuju ekonomske analize, žive manje luksuzno nego što je to bio slučaj prije divljanja cijena energenata. A to se na Zapadu rijetko prašta. 

Svjetski mediji objavili su kako Macron u prvom krugu može računati na približno 28 posto glasova, Le Pen bi mogla dobiti 21 posto, dok ekstremnog desničara i islamofoba Erica Zemmoura podržava 11 posto Francuza.

Le Pen, osim što je veće decenijama poznata po negativnim stavovima prema  migrantima, tokom agresije na Moskvu u nekoliko navrata jasno je poručila kako nije za radikalne mjere protiv Putina. Sasvim dovoljno da Kremlj ima svog favorita u Francuskoj.