open-navfaktor-logo
search
Narodna skupština RS-a
Puno buke, malo realizacije: Šta se desilo sa zaključcima niza Dodikovih posebnih sjednica
Od 2015. godine Narodna skupština Republike Srpske održala je desetak posebnih sjednica koje su se ticale institucija Bosne i Hercegovine, zadiranja u nadležnosti naše države, visokog predstavnika, a i blokada. Usvojeno je niz zaključaka na inicijativu SNSD-a, kojeg je podržala i opozicija. No bilo je puno buke, a malo realizacije.
05.09.2021. u 18:38
get url
text

Zaključci nisu realizirani ili su jednostavno "propali", što govori o prirodi i namjeni cjelodnevnih, pa i cjelonoćnih, rasprava koje je incirao SNSD.

Ne čudi što Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i sadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za svoje odluke i pred-predizborne kampanje traži zaleđe i krije se iza odluka NSRS-a kako ne bi sam snosio odgovornost. To nije novost. Iznenađuje da opozicija ide na ruku Dodiku, glasa "za", a od svega ne bude ništa.

Krenimo redom.

Na posebnoj sjednici NSRS-a održanoj 2015. godine donesena je Odluka o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH. Ista ta odluka, također na posebnoj sjednici održanoj 2017. godine, povučena je. Referendum je proveden 25. septembra 2016. godine. Tri mjeseca kasnije, Ustavni sud BiH je poništio rezultate jer je referendum proveden na osnovu odluke za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom BiH.

VEZANI TEKST - Sve SNSD-ove blokade: Ne bi bio prvi put da novac i interes prekine njihov bojkot

U julu 2016. godine, NSRS je donio odluku o održavanju referenduma na pitanje "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?". Ustavni Sud BiH rezultate ovog referenduma također je proglasio neustavnim i oni nikada nisu objavljeni u Službenom listu RS-a.

11. novembra 2019. na posebnoj sjednici NSRS-a se raspravljalo o više od 100 institucija uspostavljenih na nivou BiH, između ostalog Upravi za indirektno oporezivanje, Ministarstvu finansija i trezora, Oružanim snagama i Ministarstvu odbrane, SIPA-i i Ministarstvu sigurnosti. Navedeno je "da su sve ove institucije većinom posljedica nametnutih odluka visokog predstavnika".

Jednoglasno je usvojeno 20 zaključaka, između ostalog da će u slučaju izostanka reakcije strana potpisnica, svjedoka Dejtonskog sporazuma i predstavnika međunarodne zajednice, NSRS pristupiti donošenju novog Ustava RS-a, o kojem će se izjasniti i građani na referendumu. Novi Ustav nije donesen. Naveli su da će pokrenuti inicijativu za ukidanje Ureda visokog predstavnika. OHR i dalje postoji.

U decembru 2019. NSRS je usvojio zaključke kojim se potvrđuje da Program reformi koji je na sjednici Predsjedništva BiH podržao i Dodik, nije Godišnji nacionalni plan (ANP) i ne određuje članstvo BiH u NATO-u, čemu se RS protivi. No vojno-politički analitičari su rekli da je Program reformi zapravo ANP, a i u aprilu ove godine je Željko Komšić potvrdio da je BiH slanjem Programa reformi zapravo poslala ANP i da se naša država nalazi u Akcionom planu za članstvo u NATO-u.

VEZANI TEKST - Od Radmanovića do danas: Dodik podržava NATO put Bosne i Hercegovine

U februaru 2020. godine pozicija i opozicija u RS-u je usaglasila zaključke, koje je NSRS usvojio, o stranim sudijama Ustavnog suda BiH. Parlamentarcima iz RS-a je naloženo da u proceduru upute Zakon o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH. Prijedlog zakona jeste upućen, uz podršku HDZ-a BiH, ali se ovo pitanje vuklo kroz nekoliko sjednica Zastupničkog doma i na kraju je zakon odbijen.

Na ovoj februarskoj sjednici NSRS-a su predstavnici RS-a u institucijama BiH obavezani da ne donose nikakve odluke do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija. No redovno su održavane sjednice Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH.

Krajem februara 2020. godine održana je još jedna posebna sjednica NSRS-a. Na njoj je Dodik kao član Predsjedništva BiH zadužen da pokrene inicijativu i pregovore za zaključivanje Sporazuma o statusu između BiH i EU-a o djelovanjima koje izvršava Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu u BiH uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa RS-a. Ne postoje medijski izvještaji da je ovo učinjeno.

Prvog dana juna 2020. godine NSRS je dobacio Rezoluciju o poštovanju žrtava fašističkih režima i pokreta koja je usvojena u Parlamentu BiH. Vlada RS-a je zadužena da u roku od 60 dana uputi u NSRS Nacrt zakona o Danu sjećanja na žrtve genocida NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. Ipak, ovog zakona nema ni među usvojenim ni među zakonima u proceduri.

Ove godine, 17. februara, ovaj put na redovnoj sjednici, NSRS je usvojio informaciju kojom se od visokog predstavnika u BiH traži podnošenje izvještaja "o provođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma u BiH za period 1995-2020. godina". OHR je na upit novinara odgovorio da su svi izvještaji visokog predstavnika objavljeni na web stranicama UN-a i OHR-a.

U martu ove godine, opet na zahtjev Dodika, NSRS je na posebnoj sjednici razmatrao dolazak novog visokog predstavnika. Na prijedlog Dodika, usvojeni su zaključci kojim se (ponovo) poziva na ukidanje visokog predstavnika i preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH. Iz OHR-a je potom kratko i jasno rečeno da ovlaštenja visokog predstavnika ne podliježu preispitivanju od strane bh. organa vlasti.

VEZANI TEKST - Komšićev kabinet objavio dokaze kako je Dodik učestvovao u radu Predsjedništva BiH

Posljednja u nizu posebna sjednica Narodne skupštine RS-a održana je 30. jula, koja je bila zatvorena za javnost. Tada je NSRS potvrdio odluku stranaka iz ovog bh. entiteta da blokiraju rad institucija Bosne i Hercegovine i ne učestvuju u donošenju odluka jer je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko na kraju svog mandata nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.

Onda je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića rečeno da je Dodik 9. augusta ipak učestvovao u radu Predsjedništva kada je odbio dati saglasnost za imenovanje Upravnog odbora Centralne banke BiH. Iz Dodikovog kabineta su ovo negirali, a iz Komšićevog potom poslali dokaze. Dodik je bio i na sastanku sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Imajući u vidu da se zapravo ništa nije desilo nakon održanih posebnih sjednica NSRS-a, možda bi se moglo očekivati da opozicija sada radi sebe i svog digniteta zatraži posebnu sjednicu o realiziranim zaključcima NSRS-a kako bi ublažila sliku da su bili samo dizači ruku.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.