Džemila Begović, sutkinja Suda BiH, kazala je da je Državno tužilaštvo dokazalo da je optuženi Mićivoda počinio djelo kako se navodi u dispozitivu optužnice.

Istom presudom Sud je donio odluku da optuženi Almedinu Subašiću plati 300 KM i 150 eura na ime naknade štete izvršenja krivičnog djela, te da se oduzima i mobilni telefon, dok troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstva.

Tužilaštvo BiH je optužilo Mićivodu da je tokom septembra 2018., kao pomoćnik načelnika štaba za civilno-vojnu saradnju, od osoba koje se bave poljoprivredom i koriste zemljište u blizini kasarne "Rajlovac", zahtijevao novac kako bi im dopustio da koriste zemljište u vlasništvu Oružanih snaga (OS), za čije izdavanje i naplaćivanje nije ovlašten. U optužnici je navedeno da je Mićivoda tražio sastanak van prostorija OS-a s jednim od korisnika zemljišta i tražio novac za tu namjenu, te je dobio 300 konvertibilnih maraka. Korisniku zemljišta u kasnijim kontaktima optuženi je rekao da je stav kasarne da treba dati 1.000 KM, te je preuzeo 150 eura, koje iznose je svjesno zadržao za sebe.

- Sud je u potpunosti poklonio vjeru svjedoku Almedinu Subašiću. Iskaz svjedoka je dosljedan i uvjerljiv i nema kontradiktornosti u bitnim dijelovima. Potkrijepljen je iskazima drugih svjedoka i materijalnim dokazima. Listinzi telefonskih brojeva pokazuje da je optuženi imao učestalu komunikaciju sa oštećenim. Optuženi ima čin pukovnika, visoko je rangirani dužnosnik i potpuno svjestan načina komunikacije - kazala je Begović.

Sutinja Begović je dodala da je Sud cijenio i dokaze Odbrane da je optuženi sportista sa brojnim priznanjima.

Naglasila je da smatra da će se izrečenom kaznom postići i individualna i generalna prevencija.

- Na ovu presudu će nezadovoljne strane imati pravo žalbe - kazala je Begović.

Žalbe na ovu presudu Tužilaštvo i Odbrana mogu podnijeti Apelacionom vijeću Suda BiH.

Protiv Mićivode je u drugom predmetu u toku postupak po optužnici koja njega i još četiri osobe tereti za zločine nad ratnim zarobljenicima – pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – počinjene u periodu od 1992. do 1994. na području Goražda i Višegrada.