Autor izložbe je Aleksandra Pijuk-Pejčić, viši arhivist, a dizajn je radio Velid Jerlagić, arhivist.

Izložba ima za cilj da upozna javnost sa prvim demokratskim općinskim izborima u Sarajevu 1928. godine i da predstavi bogatstva primarnih historijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke historije Sarajeva i Bosne i Hercegovine - navodi se u uvodnom panou izložbe.

- Ideja za istraživanje ove teme javila se iz znatiželje o prvim općinskim izborima u gradu. Organizovanje općinskih samouprava u Kraljevini SHS zagarantovano Vidovdanskim ustavom 1921. godine u Bosni i Hercegovini, prolongirano je do 1928. Vlasti su neraspisivanje izbora pravdale nepostojanjem jedinstvenog zakona u općinama. Međutim, razlog je ležao u složenoj nacionalno-vjerskoj strukturi stanovništva. Uredba o izboru općinskih vijeća u BiH donijeta je tek 31. decembra 1927, a izbori su konačno raspisani 28. oktobra 1928. godine – kaže autorica izložbe.

Pošto su općinski izbori bili prvi demokratski izbori za općinska vijeća, dostupni izvori svjedoče da su političku aktivnost pokazale sve političke stranke i grupe i da je zainteresovanost bila velika i među stanovništvom grada, muškim dijelom stanovništva.

{$galerijaFotografija}

Građani su mogli glasati za 13 kandidatskih lista.

- Zajednička osobina svih 13 stranaka i grupa tokom predizborne kampanje bila je hvalisanje svoje liste, a kritikovanje drugih, pa je predizborna agitacija bila obilježena i neprimjerenom retorikom. U cilju pridobijanja birača, sve stranke su svoje kandidatske liste sastavile od kandidata iz različitih slojeva stanovništva, a za nosioce lista kandidovale su najistaknutije ličnosti iz javnog života iz tog vremena. U Sarajevu se na 72 biračka mjesta biralo 35 vijećnika. Pravo glasa imalo je 21.252 birača, od čega je glasalo njih 12.269, odnosno 57,73 posto, što govori da je izlaznost bila niska. Na izborima su mandate ostvarile devet stranaka i grupa – pojasnila je autorica.

Na izložbi je prezentovala dio dokumenata nastalih od trenutka raspisivanja izbora do proglašenja izbornih rezultata.

- Muslimani su imali Muslimansku jugoslovensku organizaciju, Srbi su imali Narodnu radikalnu stranku, a Hrvati su imali Hrvatsku seljačku stranku i to su bile vodeće partije. Međutim, na lokalnom nivou, kod nas konkretno, javljaju se dvije lokalne liste Jevreja. Interesantan podatak za Jevreje da su oni ostvarili 100 od 100 glasova, svi su izašli na izbore i svi su glasali – dodaje autorica.

I na prvim demokratskim općinskim izborima u Sarajevu, ističe, bilo je prevara.

- Bilo je slučajeva da su se na biračkim spiskovima pojavili ljudi, odnosno lica koja su odavno umrla, pojavljivala su se lica koja su dolazila da glasaju pod tuđim imenom ili lica koja su dolazila dva ili tri puta da glasaju za istu osobu. Naravno, to su birački odbori otkrivali – kaže autorica izložbe.

U to vrijeme listići za glasanje nisu postojali, glasalo se pomoću gumenih kuglica.

- Bio je visok procenat nepismenih i glasanje se vršilo kuglicama. Kad jedan birač dođe na glasačko mjesto, svako glasačko mjesto je bilo na 13 kutija, na svakoj kutiji je bila nalijepljena kandidatska lista za koju se glasa, predsjednik biračkog odbora je davao jednu kuglicu u desnu ruku biraču. On je otvori pa zatvori i u svaku tu kutiju je spuštao ruku, sve do željene kutije, čak i ako je ispustio naprimjer na devetoj kutiji, on je išao do trinaeste i kada se sve završi, trebao je otvoriti širom ruku kao dokaz da je glasao. Uredba je čak propisivala ako neko ima deformitet, pa ne može to uraditi desnom rukom, bilo je dozvoljeno uz poseban papir da glasa lijevom rukom. Ako je neko i to bio spriječen da uradi, onda je mogao da dovede svog pomoćnika koji će glasati za njega – istakla je autorica.

Na izborima iz 1928. najviše glasova je dobila Jugoslovenska muslimanska organizacija.

- Kasnije će birati i gradonačelnika, ali sve će biti kratkog daha jer znamo da nastupa Šestojanuarska diktatura kralja Aleksandra tako da se opet ruši taj kratak vremenski period demokratije – zaključila je autorica izložbe.