open-navfaktor-logo
search
Krše državni zakon
Prozvala ih državna agencija: Skladište li entitetski i kantonalni zavodi vakcine nezakonito?
Nijedna doza vakcine protiv COVID-19 još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, a prema posljednjim najavama saopćenim iz Ministarstva civilnih poslova BiH, prve doze će stići u februaru. 
31.01.2021. u 19:51
get url
text

VEZANI TEKST - Inspektorica Agencije za lijekove: Ne možemo biti sto posto sigurni da će "hladni lanac" biti ispoštovan

U međuvremenu, dok čekamo na njih, otvaraju se brojna pitanja, među njima i ono - je li i koliko BiH spremna za ove vakcine, otkrivaju se problemi, kršenja pojedinih zakona…

Magistri farmacije jedini osposobljeni da vrše nadzor hladnog lanca

Jedan od najvećih izazova, kada je riječ o vakcinama protiv COVID-19 i vakcinisanju bh. građana, jeste – kako do kraja ispoštovati "hladni lanac", naročito kod Pfizerove i BioNTech vakcine koja se mora čuvati u posebnim frižiderima na temperaturi između minus 70 i minus 80 stepeni Celzija.

Prema planu o vakcinaciji protiv COVID-19 na području Federacije BiH, prva pošiljka vakcina bit će disribuirana u Mostar, gdje postoji jedan takav frižider (u međuvremenu od UNICEF-a stigla su još dva, jedan će biti distribuiran Zavodu za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH) u Mostar, a drugi Institutu za javno zdravlje RS-a u Banjoj Luci, a odatle prema krajnim odredištima, čime se, kako je nedavno u razgovoru za Faktor kazala prim. mr. ph. Indira Fazlagić, glavna farmaceutska inspektorica u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, krši Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

- Federalni zavod za javno zdravstvo, prema Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, nema odobrenje od Agencije za skladištenje lijekova, u ovom slučaju vakcine, koje spadaju u rizične lijekove. Dakle, nijedan zavod za javno zdravstvo to nema pravo, odnosno spomenuti Zakon pravnim licima ne dozvoljava skladištenje i distribuciju lijekova koja ne zadovoljavaju propisane uvjete za skladištenje – istakla je Fazlagić.

No, to, kako je Fazlagić navela, nije nikakva novost jer isti je slučaj i sa ostalim vakcinama koje su prethodnih godina stizale u našu zemlju, poput onih za imunizaciju djece ili protiv sezonske gripe.

- Ako odete na stranicu Zavoda za javno zdravstvo FBiH, vidjet ćete da oni vrše javnu nabavku vakcina, a uvidom u web stranicu svih kantonalnih zavoda saznat ćete da vrše skladištenje i distribuciju vakcina. Pošto veleprometnik ne može vakcinu isporučiti zavodu za javno zdravstvo jer smo im to, kao Agencija, zabranili 2018. kada smo za to saznali, postavlja se pitanje – da li zavodi još skladište vakcine ili nisu ažurirali svoje stranice – kazala je Fazlagić.

Na pitanje, da li je tačno da godinama nezakonito vrše skladištenje vakcina, u Zavodu za javno zdravstvo FBiH odgovorili su kako ova institucija i kantonalni zavodi poslove na provedbi imunizacije obavljaju u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Konkretne odgovore na konkretna pitanja o skladištenju i distribuciji vakcina iz Zavoda nisu dali. 

Zavod je ponudio sljedeće odgovore: 

- Prema unutrašnjoj organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, unutar Službe za epidemiologiju postoji Odjel za EPI i imunizaciju – navode iz Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Iz Zavoda dalje kažu kako je imunizacija jedna od najvažnijih zdravstvenih intervencija, sa dugom tradicijom u BiH koju karakterizira predanost zdravstvenih radnika koji rade na provođenju programa imunizacije, i time sprečavaju obolijevanje od zaraznih bolesti, hospitalizacije i moguće smrtne ishode.

- Imunizacija predstavlja posebnu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, reguliranu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Pravilnikom o načinu provođenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi i godišnjom Naredbom o programu obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti – dodaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Glavna farmaceutska inspektorica u Ageniji za lijekove i medicinska sredstva BiH, na pitanje, ko mora voditi računa da li je ispoštovan "hladni lanac", kazala je kako su magistri farmacije u veleprodajama i apotekama jedini osposobljeni da vrše njegov nadzor.

- Svaki lijek, a u ovom slučaju vakcina protiv COVID-19, mora neprekidno biti pod nadzorom od proizvođača do krajnjeg korisnika. U Članu 92. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH stoji da u ambulantama, bolnicama i odjeljenjima moraju biti osigurani uvjeti u vezi sa prostorom, opremom i kadrom za čuvanje i primjenu svih vrsta lijekova koji se u njima koriste. To znači da su magistri farmacije odgovorni dok se lijek ne preda u ambulantu – objasnila je Fazlagić.

Odete li na stranicu Zavoda za javno zdravstvo FBiH, vidjet ćete da je ova institucija 15. januara raspisala javni poziv za prijem u radni odnos magistra farmacije.

Prije 15-ak dana raspisali javni poziv za prijem magistra farmacije

S obzirom na to da je tek prije 15-ak dana raspisan javni poziv, zanimalo nas je - ko je do sada vršio kontrolu "hladnog lanca" vakcina za djecu i onih protiv sezonske gripe?

- Shodno odredbama Pravilnika o uvjetima glede prostora, opreme i kadra za čuvanje i primjenu svih vrsta lijekova koji se upotrebljavaju u zdravstvenim ustanovama, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH je za stručni rad, shodno opsegu i djelatnosti u organizacionoj jedinici, do sada angažirao i magistra farmacije, a u toku je i javni poziv za prijem u radni odnos osoba sa tom stručnom spremom – naveli su u odgovoru iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Kako farmaceutski inspektori Agencije po zakonu ne mogu ući u zavode i izvršiti kontrolu čuvanja lijeka, Fazlagić je nakon svega naglasila da ona ne može tvrditi da je "hladni lanac" u ovom slučaju sto posto ispoštovan.

- S obzirom na to da su zavodi javne institucije, koje se finansiraju iz entitetskih i kantonalnih budžeta, njih u suštini ne kontroliše niko i ja ne mogu biti sto posto sigurna da "hladni lanac" nije prekinut. Oni rade suprotno odredbama državnog zakona – kazala je Fazlagić.

Podsjetimo, BiH je putem COVAX mehanizma naručila i platila 1.232.000 vakcina proizvođača Pfizerov i BioNTech.

Osim toga, naša zemlja bi i od Evropske unije trebala dobiti oko 900.000 doza vakcina farmaceutske kompanije Pfizer.

U međuvremenu, BiH odlučila se i za direktnu nabavku Pfizer, ruske i kineske vakcine.

Nakon procjena, odlučeno je da Federacija BiH ide u nabavku po 100.000 doza Gamaleya i Sinopharm, te 200.000 doza BioNTech-Pfizer vakcine.

Iz entiteta RS iskazali su potrebu za 80.000 Sinopharm i 50.000 BioNTech-Pfizer vakcine, dok Brčko Distrikt želi nabaviti po 20.000 Gamaley i Sinopharm te 8.000 BioNTech-Pfizer vakcine.

Dodajmo da RS drugim putem nabavlja još 400.000 doza ruske Sputnik V vakcine za 200.000 osoba.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su nam kazali da su objedinjeni zahtjevi entitetskih vlasti i Brčko Distrikta proslijeđeni Predstavništvu Pfizer u BiH i Ambasadama Rusije i Kine u našoj zemlji.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.