Građani zemalja članica Evropske unije (EU) nisu baš zainteresirani da zemlje našeg regiona, uključujući i BiH, postanu članice Unije. Pokazuje to posljednje istraživanje organizacije Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), koje ukazuje na otpor evropske javnosti prema ideji daljeg širenja na Zapadni Balkan.

"Koliko država zapadnog Balkana bi u narednoj deceniji trebalo postati članice EU-a?", glasilo je pitanje koje je postavljeno građanima 14 zemalja članica EU-a. Ispitanicima su ponuđena tri odgovora: niko, neke države te sve. Dobijeni rezultati su iznenađujući.

Zemlje EU-a u kojima je prisutna najmnogobrojnija dijaspora iz našeg regiona su najmanje zainteresirane za proširenje Unije na ovaj dio Evrope. Naročito se to odnosi na Njemačku, u kojoj je čak 46 posto ispitanika kazalo da niti jedna država zapadnog Balkana u narednoj deceniji ne bi trebala postati članica EU-a. Da bi samo neke države zapadnog Balkana trebale postatio dio EU-a, smatra 26 posto ispitanika, dok tek devet posto njih smatra da bi sve zemlje našeg regiona u narednoj deceniji trebale ući u EU.

Ništa bolja situacija nije u Austriji, u kojoj bi 44 posto ispitanika željelo da niti jedna zemlja iz našeg regiona u narednoj deceniji ne postane dio EU-a. Jedanaest posto njih smatra da bi sve zemlje zapadnog Balkana trebale ući u EU. Francuska sa 42, Holandija sa 40 i Danska sa 37 posto nastavljaju niz država u kojima se većina ispitanika izjasnila protiv širenja EU-a na Zapadni Balkan, odnosno na bilo koju državu naše regije.

S druge strane, najviše ispitanika koji bi željeli sve zemljezapadnog Balkana u EU u narednoj deceniji je pronađeno u Grčkoj, čak 46 posto. Grke slijede Rumuni (39 posto), Španci (32 posto), Poljaci (31 posto) te Italijani i Mađari sa po 25 posto ispitanika koji bi željeli da sve zemlje naše regiju postanu članice EU-a. Samo osam posto ispitanih Poljaka i Rumuna vjeruje da niti jedna zemlja zapadnog Balkana ne treba postati dio EU-a, a u Španiji je taj procenat narastao do 12 posto.

Zabrinjavajuće je da najveći broj protivnika širenja EU-a na Zapadni Balkan živi u najutjecajnijim i najmnogoljudnijim državama, poput Njemačke i Francuske. To se reflektira i na vanjsku politiku tih država, s obzirom na to da, uprkos ranijim obećanjima, Albanija i Sjeverna Makedonija još nisu dobile datum započinjanja pregovora sa EU-om.

Ovaj trend, prema podacima Eurobarometra, nije novina. Jedan od razloga je odnos prema migracijama, ali se kao razlozi navode i problemi Rumunije i Bugarske u transformiranju u funkcionalne evropske države, kao i problemi sa poštivanjem vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj.

- Ono što je najvažnije, strahovi Evropljana o trajnosti EU-a, s obzirom na to da većina građana vjeruje da postoji realna mogućnost da se EU raspadne u sljedećih 20 godina, što ih više upućuje u smjeru jačanja veza između država članica nego povećanja njihovog broja. Drugim riječima, francuska kočnica na proširenje ima manje veze sa samim Zapadnim Balkanom u odnosu na težnju predsjednika Emmanuela Macrona da kao prioritet nametne kvalitet integracija – navodi se analizi ECFR-a.