- Situacija i nije tako crna kako se mislilo nakon problema koji su nastupili u pandemiji koronavirusa. Ne zna se tačno broj klijenata koji su dobili pravo na moratorij otplate kredita u BiH jer svaka banka je to rješavala sa svojim klijentima. Uglavnom, sve je ostalo isto, dužnici u toku moratorija na otplatu kredita ne plaćaju ni kamatu ni ratu, a poslije toga svaka banka u dogovoru sa klijentom će odrediti ostaje li ista rata za kredit ili se smanjuje u ovisnosti o primanjima klijenta, produženje otplate kredita, a to će se tek dogovarati nakon završetka mjera u borbi protiv korone - pojašnjava Kutle.

Banci je u interesu da se u dogovoru sa klijentom nastavi otplata kredita, kao i klijentu.

- Ako se ne napravi dogovor, onda su na gubitku i banka i klijent. Nakon isteka ugovora, banke i klijenti će potpisati nove ugovore o otplati kredita. Ima nekoliko načina da se nadoknade rate koje nisu uplaćivane banci za vrijeme trajanja moratorija. Da se poveća broj rata ili broj godina za otplatu kredita ili da se rate koje se nisu uplaćivale otplate sa posljednjom ratom konačne otplate kredita, ili nešto drugo, to je stvar dogovora i odluke banke i klijenta - kaže Kutle.

Kako će se rješavati vraćanje kredita, ako neki građanin i poslije završenog moratorija ostane na birou za nezaposlene, Kutle pojašnjava.

- To će se razlikovati od slučaja do slučaja. Fizičke osobe prilikom dizanja kredita plaćale su osiguranje jer nema više žiranata. Zavisi šta to osiguranje pokriva i u svakoj banci je to različito. Banka može naplaćivati dio kredita od osiguranja ili ako ima još neko uz to osiguranje, onda neotplaćeni dio kredita pada na teret banke. To je sve poznato i definisano ugovorima između banke i klijenta – zaključuje Kutle.